Općinski sud u Zadru 9. svibnja 2025. donio je presudu kojom se tvrtka za trgovinu zlatom i njezina odgovorna osoba proglašavaju krivima zbog postavljanja bankomata bez potrebnog odobrenja u zaštićenoj povijesnoj jezgri grada.
Sud je utvrdio da je 7. veljače 2023. na pročelju zgrade u Širokoj ulici 10 bio postavljen uređaj za podizanje gotovine, i to bez suglasnosti nadležnog konzervatorskog odjela, čime je počinjen prekršaj iz članka 5. stavka 7. Odluke o komunalnom redu na području Grada Zadra. Za navedeni prekršaj propisane su novčane kazne prema članku 88. iste Odluke, a sud je na temelju tih odredbi izrekao pravnoj osobi kaznu u iznosu od 1.327,23 eura, a odgovornoj osobi kaznu od 265,45 eura. Kazne se moraju podmiriti u roku od 90 dana, uz mogućnost plaćanja dvije trećine iznosa u istom roku, što se prema članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona smatra punim namirenjem. Okrivljenici su također dužni platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 14 eura svaki.
U svojoj obrani okrivljenici su tvrdili da predmetnog dana nisu imali postavljen bankomat na navedenoj adresi te da je uređaj uklonjen još u veljači 2021. godine. Međutim, sud nije prihvatio takve tvrdnje.
Naime, u spis su priloženi zapisnik i fotografije koje je sastavio komunalni redar tijekom nadzora 7. veljače 2023., a iz kojih jasno proizlazi da je bankomat bio postavljen na pročelju zgrade bez konzervatorskog odobrenja. Ujedno je tijekom postupka svjedok, komunalni redar, potvrdio nalaz da se bankomat nalazio na toj lokaciji te da je nadležni konzervatorski odjel izričito potvrdio da za njegovo postavljanje nije izdana potrebna suglasnost. Sud je na temelju članka 158. stavka 5. Prekršajnog zakona ocijenio da se radi o valjanim i vjerodostojnim materijalnim dokazima nastalim neposrednim opažanjem ovlaštene osobe, čime je u pitanje dovedena dokazna snaga obrane okrivljenika, objavljeno je na e-oglasnoj ploči.
Iz prekršajne evidencije dostavljene sudu proizlazi da su okrivljenici i ranije višestruko kažnjavani zbog sličnih postupanja protivno odlukama o komunalnom redu, i to na području više gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Sud je upravo tu činjenicu ocijenio otegotnom okolnošću, dok olakotnih okolnosti nije našao.
Sukladno članku 36. Prekršajnog zakona, takva okolnost utjecala je na visinu novčane kazne, budući da je svrha kažnjavanja postići generalnu i specijalnu prevenciju, osobito u pogledu sprječavanja ponavljanja istovrsnih povreda.
