Kakav će utjecaj na okoliš imati gradnja masivnog vjetroparka na području Općine Gračac, pored zaseoka Velika Popina, s 37 vjetroagregata visine do 225 metara? Prema Studiji o utjecaju na okoliš, koju je po narudžbi investitora Poštak d.o.o. izradio ovlašteno društvo Oikon d.o.o., izgradnja planiranog zahvata imat će umjereno negativan utjecaj na područje ekološke mreže Lisac te na ciljne vrste ptica, šišmiša i velikih zvijeri. Uz primjenu mjera ublažavanja i predloženog programa praćenja, negativan utjecaj na ekološku mrežu i ciljeve očuvanja smatra se prihvatljivim, navodi se u ocjeni studije koja je trenutačno na javnom savjetovanju, a javno izlaganje održat će se u četvrtak 18. rujna u KIC Napredak u Gračacu.
Lokacija zahvata nalazi se istočno od mjesta Glogovo, južno od mjesta Dabašnica na brdovitom području oko naselja Velika Popina, pola kilometra sjeverno od područja Parka prirode Velebit. U središnjem dijelu zahvata nalazi se prostrana dolina Velikopopinskog polja okružena brdsko-planinskim područjima podplješivičkog i poddinarskog sredogorja. To je planinsko područje koje povezuje planinski masiv Plješevice i Dinare, a topografski je razvedeno s brojnim grebenima i vrhovima brda te usjecima u obliku draga. Zbog položaja i klimatskih uvjeta lokacija je izložena učestalim vjetrovima. Pokrov terena prilagođen je takvim uvjetima i na većem dijelu zastupljene su prostrane travnjačke površine koje se izmjenjuju s površinama golog krša oko vrhova.
Na središnji dio lokacije prilazit će se postojećom nerazvrstanom cestom u nadležnosti Općine Gračac, koju je potrebno rekonstruirati s obzirom na dimenzije i težinu dijelova vjetroagregata koji se transportiraju.
Primarni utjecaji na naselje i obližnje stanovništvo sastoje se od utjecaja buke i utjecaja treperenja sjene. Proračun buke pokazao je da su vrijednosti u zaseocima Dropci, Točak, Podljut, Vrpolje, Donji Labusi i Gornji Labusi ispod dozvoljene.
Jedna od negativnih pojava je tzv. treperenje sjene, promjena u intenzitetu svjetlosti tijekom razdoblja sunčanog vremena zbog sjene koju bacaju lopatice i stup vjetroagregata na neko područje. Ta pojava može utjecati na stanovnike koji žive u blizini vjetroelektrana, posebno je izražena u svitanje i u sumrak te ima najizraženiji učinak na 500 do 700 metara od vjetroagregata. Većina zemalja u EU, pa tako ni Hrvatska, nema propise o treperenju sjene, iako se prema smjernicama Njemačkog ministarstva okoliša i klimatskih promjena trajanje treperenja sjene na osjetljivom receptoru (školske zgrade, bolnice, starački domovi itd) ne preporučuje dulje od 30 sati godišnje i 30 minuta dnevno. Na sjevernoj hemisferi nema potencijalne pojave treperenja sjene na receptorima koji se nalaze točno južno od vjetroturbina jer je luk kretanja sunca takav da nema sunčevog sjaja sa sjevera, pa se ne očekuje da će naselja koja se nalaze južno od vjetroturbina biti pogođeni tijekom ljetnih mjeseci. Konzervativni proračun treperenja sjene (najgori scenarij) pokazao je da će se treperenje duže od 30 min/dan javiti u naseljima Donji Labusi, Cvjetkovići, Podmila i Vrpolje tijekom ljetnih mjeseci, dok će se u naseljima Gornji Labusi i Točak treperenje javiti tijekom jeseni i zime.
Šire područje zahvata nastanjuje nekoliko strogo zaštićenih vrsta leptira, strogo zaštićene vrste paučnjaka, rakova i mekušaca koji su vezani uz špiljska ili vodena staništa, kao i strogo zaštićena žaba žuti mukač te najmanja europska zmija otrovnica – planinski žutokrug. Na području zahvata nalaze se vodotoci koji su pogodna staništa za faunu vodozemaca.
U okviru izrade studije provedeno je dodatno istraživanje najosjetljivijih skupina: ptice, šišmiši i velike zvijeri. Zabilježeno je 14 vrsta grabljivica, sve pretpostavljene vrste sovki te 71 vrsta pjevica koje nastanjuju otvorena staništa kamenjarskih pašnjaka i šikare hrasta medunca. Istraživanjem je zabilježeno 14 vrsta koje su osjetljive na koliziju s vjetroagregatima. Prema rezultatima modela rizika od kolizije značajni rezultati stope rizika od kolizije imaju škanjac osaš i zmijar. Zbog toga je tijekom izgradnje potrebno provesti kontrolni monitoring kako bi se pratilo stanje gnijezdećih parova (optoelektronički sustav).
Zabilježene su sve tri vrste velikih zvijeri: medvjed na 17 lokacija, vuk na 23 lokacije i ris na 7 lokacija. Većinom je zabilježena jedna jedinka po događaju, no zabilježeno je pet jedinki vuka u jednom događaju i tri jedinke medvjeda (medvjedica s dvoje mladunčadi).
Unutar područja obuhvata i u blizini zahvata nalaze se speleološki objekti među kojima ima potencijalnih staništa za strogo zaštićenu faunu, poput šišmiša i životinja prilagođenih za život u podzemlju. Moguće je da će neki šišmiši izbjegavati područje vjetroagregata nakon izgradnje te time izgubiti dio staništa ili će doći do prekida migracijske rute.
