Jedna od ključnih stavki programa Roberta Modrića, nezavisnog kandidata za gradonačelnika Grada Zadra je i povratak života na Poluotok. Kako to ne bi ostala prazna fraza, Modrić je razradio i plan koji planira provesti.
1. Očuvanje života na Poluotoku
Moj prioritet je zaštita domicilnog stanovništva na Poluotoku. Smatram da se kratkoročni turistički najam mora strogo regulirati – svaki građanin Zadra trebao bi moći iznajmljivati najviše jedan stan, i to pod uvjetom da zaista živi u Zadru, a ne samo da ima prijavljeno prebivalište. Dugoročni najam treba posebno poticati.
Zalagat ću se da Zadrani mogu po povlaštenim uvjetima unajmiti gradske prostore – ali isključivo oni kojima je to jedini izvor prihoda, i to na temelju imovinskog cenzusa.
Stanarima na Poluotoku, Branimirovoj obali i Lipotici treba omogućiti jedno do dva parkirna mjesta u dvorištima zgrada, kako to propisuju europske prakse. Ostali bi koristili javni parking.
2. Studentski dom na Poluotoku
Bivšu zgradu Narodnog lista prenamijenio bih u studentski dom. Time bismo unijeli novi život u srce grada i osigurali mladima smještaj uz sveučilište.
3. Red u ugostiteljstvu i vraćanje prava suvlasnicima
Ugostiteljske objekte, posebice pečenjare, treba staviti pod strogu inspekcijsku kontrolu – ne smiju zagađivati stanove dimom i bukom, a kuhinje moraju ispunjavati minimalne tehničke uvjete.
Trijemovi i natkriveni prolazi ispod stambenih zgrada koje je Grad prisvojio pozivajući se na članak 61. ZKG-a, moraju se vratiti u suvlasništvo stanara. Ugostitelji koji koriste te površine trebaju plaćati u pričuvu zgrada, kako bi se te nekretnine mogle održavati i energetski obnavljati.
4. Obnova Foruma i Trga
Smatram nedopustivim da jedan grad poput Zadra nema uređen i reprezentativan glavni trg. Donat i Forum danas izgledaju zapušteno. Trg mora imati fontanu, klupe, zelenilo i urbanu opremu kakvu imaju i mnogo manji gradovi.
5. Prometna regulacija i rješenje za parkiranje
Planiram uvesti veliki javni parking na Ravnicama, prostoru Jil i Jazina, uključujući podizanje dodatnih etaža. Nakon toga bi uslijedila potpuna zabrana parkiranja na Poluotoku, osim za one koji ondje žive, posjeduju nekretninu ili rade na Poluotoku.
Dostavljači i taksisti koji imaju prebivalište u Zadru ili Zadarskoj županiji imat će dozvoljen pristup. Na ulazu u grad postavili bismo automatske rampe s dvije trake – jednu za stanovnike, dostavu i taksije, a drugu za posjetitelje.
Cijena parkiranja u sezoni iznosila bi 10 eura po satu, a izvan sezone 5 eura. Taj prihod koristio bi se za obnovu Poluotoka.
6. Borba protiv nereguliranog turizma i zaštita građana
Oligarsi i divlji ugostitelji pokušavaju srušiti vrijednost stanova na Poluotoku kako bi ih jeftino otkupili. Glasno se protivim toj praksi. Dok ugostitelji šire svoje objekte bez ikakvih ograničenja, lokalnim iznajmljivačima se istovremeno uvode zabrane. To nije pošteno ni održivo.
Zadar ne smije dopustiti model turizma koji je Venecija već zabranila – masovni kruzerski turizam i devastaciju stare gradske jezgre. Moramo zaštititi svoje građane i njihovo pravo na život u svom gradu.
Plan za KK Zadar: Povratak sportskog ponosa i ekonomske održivosti
1. KK Zadar mora izaći iz ABA lige
Zalažem se za izlazak iz ABA lige i ulazak u europska FIBA natjecanja. To je način da klub napokon dobije sportski izazov, bolju vidljivost i priliku za veći povrat ulaganja.
2. Ulazak investitora uz zadržavanje kontrole
Grad bi ostao većinski vlasnik KK Zadar (51%), dok bi investitor ostvarivao zaradu i preuzeo financiranje. Grad bi dao dvoranu u najam te imao udio u prihodima. Time bi se proračun rasteretio za oko 4 milijuna eura godišnje.
Ako bude potrebno, o ovome ćemo odlučiti na referendumu – žele li građani da klub ostane u sadašnjem stanju ili da se okrene profesionalnijem, europskom smjeru.
3. Profesionalizacija uprave i rješenje odnosa s Višnjikom
U klubu mora raditi isključivo struka, a ne ljudi koji su na tim funkcijama desetljećima bez rezultata.
Zalagat ću se i za razrješenje nelogične situacije u kojoj KK Zadar duguje 1,6 milijuna eura Višnjiku – a obje su to gradske institucije. Grad Zadar je vlasnik i dvorane i kluba, i to treba riješiti u interesu kluba i javnog novca.
Spajanjem privatnog investitora i restrukturiranjem, stvorili bismo temelje za razvoj mlađih uzrasta i dovođenje vrhunskih trenera.
Za kraj, moj cilj je jasan – vratiti Zadranima grad, osigurati im dostojan život, i podići standarde na svim razinama – od Poluotoka do Višnjika.
ODGOVORI DORIS BAILO
Draga Doris, zahvaljujem ti na pitanjima. Svjestan sam koliko su važna, ne samo za obitelji i djecu, već i za budućnost našeg grada i zajednice. Evo mojih odgovora:
U Zadarskoj županiji postoji izražen manjak logopeda, edukacijskih rehabilitatora, radnih terapeuta i psihologa, što otežava pristup terapijama za djecu s teškoćama u razvoju, djecu s kroničnim bolestima i osobe s invaliditetom. Koje konkretne mjere planirate poduzeti kako biste povećali broj ovih stručnjaka u javnom sektoru i osigurali dostupnost usluga u svim dijelovima županije, uključujući ruralna područja?
Bez obzira što se kandidiramo samo za grad, mi ćemo pokušati koordinirati s županijom i možemo reći da ćemo jako ozbiljno pristupiti ovome problemu kojega smo potpuno svjesni. Već smo u program stavili otvaranje agencije za kadroviranje. Ta agencija će služiti za traženje, ali i stvaranje svih kadrova koji nam manjkaju i koji su nam potrebni. Agencija će se baviti isključivo potražnjom za stručnjacima, te poticanjem na edukaciju novih, u područjima kojima nedostaju. Znamo da se ovaj problem ne može potpuno riješiti preko noći, ali uz pomoć ove agencije ćemo pokrenuti postupak njegovog rješavanja po izrazito prioritetnoj brzini.
Djeca u Zadarskoj županiji nedavno su bila bez pedijatrijske skrbi više od mjesec dana zbog nedostatka službene zamjene za pedijatra na bolovanju. Kako planirate osigurati kontinuiranu pedijatrijsku skrb i spriječiti slične situacije u budućnosti?
Isto kao što smo naveli gore. Kako logopedi, tako i pedijatri. Tragat ćemo za njima prvo po Lijepoj našoj, a zatim i van granica ako to bude potrebno. Trudit ćemo se maksimalno da motiviramo nove specijaliste za pedijatriju, među studentima medicine.
Otoci poput Molata i Ista suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom obiteljskih liječnika. Koje mjere namjeravate poduzeti kako biste privukli i zadržali liječnike na ovim područjima?
Razgovarat ćemo s liječnicima i dopustiti onima koji su zainteresirani da sami odrede uvjete po kojima bi pristali raditi na takvim mjestima. Sigurni smo da se isplati uložiti u njih koliko god traže, a liječnici neće biti bezobrazni i tražiti nešto nerealno, ali svakako im treba dati veća primanja i bolje uvjete nego drugima za nagradu što su otišli raditi na takvim mjestima.
Grad Zadar od 2023. godine sufinancira troškove smještaja roditelja djece koja se liječe u bolnicama izvan grada. Planirate li proširiti ovu inicijativu na razinu cijele županije?
Vrlo rado, ali iz ureda gradonačelnika nemamo ovlasti za to, no svakako bismo inicijativu pokrenuli ili podržali ako ju netko drugi pokrene.
Zadar je posjedovao barokomoru koja nikada nije korištena i sada je neupotrebljiva. S obzirom na njezinu važnost za liječenje kroničnih bolesti i potencijal za medicinski turizam, planirate li uspostaviti ovu uslugu?
Ne samo da bismo reaktivirali ili nabavili novu barokomoru, nego u našem programu postoji cijeli plan za izgradnju novog prirodnog lječilišta, koje bi uz barokomoru sadržavalo i druge metode alternativnog liječenja.
U području školstva i prijevoza, zanimaju me vaši planovi za rješavanje sljedećih izazova:
Trenutno pravo na besplatan ili sufinancirani prijevoz imaju samo određeni srednjoškolci, poput onih koji pohađaju deficitarna zanimanja ili dolaze iz socijalno ugroženih skupina. Planirate li proširiti ovu pogodnost na sve srednjoškolce iz okolnih mjesta koji putuju u Zadar kako bi se osigurala jednakost u pristupu obrazovanja? Na koji način planirate surađivati s lokalnim samoupravama i prijevoznicima kako biste omogućili povoljnije uvjete prijevoza za sve učenike, bez obzira na njihovu socijalnu ili geografsku poziciju?
Radit ćemo na tome da javni prijevoz bude besplatan za sve srednjoškolce, za početak iz okolnih mjesta, ali i one koji su u gradu. Ne želimo roditelje dodatno opterećivati i svakako ćemo gledati odakle se može rezati, da bi se srednjoškolcima pomoglo.
Planirate li uvesti dodatne programe ili podršku za darovitu djecu i mlade, neovisno o vrsti njihove darovitosti – bilo da je riječ o iznimnim akademskim postignućima, umjetničkom, glazbenom, sportskom ili drugom talentu – kako biste potaknuli njihov cjelovit razvoj i omogućili im ostvarenje punog potencijala? Na koji način namjeravate pružiti podršku njihovim mentorima, trenerima, učiteljima, edukatorima i drugim stručnjacima koji pridonose razvoju talenata ove djece, kroz osiguranje odgovarajućih resursa, stručnog usavršavanja i uvjeta za rad?
Apsolutno, ne slažemo se s mnogim segmentima modernog školstva i smatramo da su upravo takva djeca zakinuta jer ne mogu izraziti svoje darove i talente. Maksimalno ćemo ulagati u njih na način da ih se sufinancira u razvijanju svojih darova i talenata, tako da dobivaju od grada stipendije za odlaske na usavršavanja i natjecanja iz onoga u čemu su dobri. Također će grad odobravati sredstva za sve druge resurse koji su im potrebni za napredak. To smatramo izrazito važnim investicijama. A onda ćemo ih i učiti o važnosti toga da vole svoj grad i da ga nikad ne zaborave, gdje god da ih život nosi da ga se uvijek sjete i ulažu u njega, kako bi uzvratili za ono što su od njega dobili.
Što se tiče zapošljavanja osoba s invaliditetom:
Koje konkretne programe planirate implementirati kako biste poboljšali zapošljavanje osoba s invaliditetom u Zadarskoj županiji?
Zavod za zapošljavanje će ispitivati u kojim poslovnim djelatnostima bi ljudi s invalidnostima najviše mogli doprinositi. Također će im se pomagati na način da se mogu prijaviti sa zahtjevima za kakvu vrstu posla oni traže, a onda ćemo ih na tržištu rada nuditi poslodavcima i spajati s onima koji su prijateljski nastrojeni i žele im pomoći. Sigurni smo da u gradu ima puno divnih ljudi i među poslodavcima koji će željeti uspostaviti takvu vrstu suradnje.
Hoćete li organizirati edukacije za poslodavce o prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom i promovirati pozitivne primjere uspješnih integracija?
Apsolutno, agencija koju smo naveli u prethodnim odgovorima će se baviti upravo takvim stvarima.
U vezi suradnje i komunikacije:
Koje mjere planirate poduzeti kako biste ojačali horizontalnu komunikaciju između zdravstvenih, socijalnih i pedagoških djelatnika te udruga koje zastupaju prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom?
Napravili bismo digitalnu platformu za suradnju jer smatramo da je to najosnovniji način za poboljšavanje komunikacije. Imenovali bismo timove i koordinatore zadužene za uspostavljanje komunikacije i povezivanje u suradnju. Udruge bismo uključivali u institucionalne procese. Imale bi savjetodavnu i supervizijsku ulogu. Održavali bi se redoviti sastanci cijele te zajednice koja bi se stvorila i na njima bi se komuniciralo o svemu bitnome.
Smatrate li korisnim osnivanje nezavisnog ureda zastupnika pacijenata, građana, učenika i udruga, koji bi omogućio direktan kontakt s članovima županijskih vijeća i saborskim zastupnicima te pružao realan uvid u stanje na terenu?
Smatramo da bi moglo biti korisno, ali u ovom trenutku nemamo takav uvid u stanje da možemo reći da je to nužno ili najbolje rješenje. Kada vidimo stvari na licu mjesta, odlučili bismo u konzultacijama s javnošću i stručnim mišljenjima.
S obzirom na to da Grad Zadar, potaknut inicijativom Udruge tjelesnih invalida Zadarske županije, planira ograničiti korištenje parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom na 48 sati tijekom turističke sezone kako bi se spriječile zloupotrebe, na koji način planirate potaknuti i koordinirati s drugim općinama i gradovima unutar Zadarske županije kako bi se osigurala dosljedna i učinkovita politika pristupačnosti parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom tijekom turističke sezone?
Prvi korak bio bi osnivanje županijskog radnog tijela za pristupačnost. To tijelo bi uključivalo predstavnike svih općina, te udruga osoba s invaliditetom i prometnih stručnjaka. Zajedničkim putem bi se izradili standardi koji bi se primjenjivali u svim općinama. Kada se izrade standardi, usvojile bi se i smjernice djelovanja poput pristupačnosti mobilnim aplikacijama i digitalnim kartama.
Županija bi mogla sufinancirati sve potrebne projekte. Uspostavila bi se jedinstvena aplikacija u kojoj bi se vidjela dostupnost svih parkirališnih mjesta u općinama. Mogle bi se i prijaviti sve nepravilnosti. Komunalne redare bi se obučilo kako da postupaju kroz zajedničku edukaciju. Uključili bi i turističku zajednicu kako bi informirali turiste o pravilima. Redovitim sastancima koordinacije bi poboljšavali rad ovog novog sustava.
