U privatnoj praksi rade 83 specijalista zaposlena u Općoj bolnici Zadar, od čega osam šefova odjela. To znači da 30 posto svih liječnika uz svoju plaću od prosječno 4 tisuće eura, primaju dodatnih nekoliko tisuća eura mjesečno u privatnoj praksi. Pacijenti su nezadovoljni jer liječniku kod kojega su naručeni za godinu dana privatno, za nekoliko stotina eura, mogu u nekoliko dana.
Posljedica je to začaranog kruga u kojemu država plaća određeni broj pregleda, liječnici zadarske bolnice odrade zadanu normu i u svoje slobodno vrijeme legitimno zarađuju dodatno. Naravno, kao i u svim drugim profesijama, ima onih koji pacijente izbjegavaju, u privatnoj praksi (kako je nedavno pokazala istraga) rade u vrijeme kada bi trebali biti u bolnici, a nerijetko svoje privatne pacijente obrađuju na bolničkim aparatima i ubacuju ih preko listi čekanja. Teret takvog postupanja pada ili na druge liječnike s odjela ili na pacijente koji ne mogu dobiti minimalnu zdravstvenu skrb.
Takva praksa bi se trebala promijeniti, ako je suditi prema najavama iz ministarstva, pa i konferenciji poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, na kojoj je u Opatiji sudjelovao i ravnatelj Opće bolnice Zadar Željko Čulina. Kroz panele posvećene upravljačkim kompetencijama u zdravstvu, poslovanju zdravstvenih ustanova, optimizaciji strukture troškova, organizaciji rada, ljudskim potencijalima, preventivnim zdravstvenim pregledima na nacionalnoj razini, zdravstvenoj pismenosti, Zakonu o lobiranju te novostima vezanim za kompetencije u zdravstvu i dopunski rad liječnika, navodi se u objavi OB Zadar, otvorene su ključne teme i pružena je prilika za konstruktivan dijalog o budućnosti zdravstvenog sustava
Ravnatelj Opće bolnice Zadar, Željko Čulina, dr.med., sudjelovao je na panelu „Organizacija rada i uloga dopunskog rada liječnika“. Irena Hrstić, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, rekla je kako je u pripremi novi pravilnik o dopunskom radu liječnika, a kriteriji će, kako se dalo zaključiti, ubuduće biti stroži.
Ravnatelji će odlučivati o zahtjevu liječnika da dodatno rade izvan bolnice i to prema pet detaljnih mjerila koja će se odnositi na: radno vrijeme, radne obveze, izvršenje, potom mjerilo u odnosu na liste čekanja te mjerilo u odnosu na radno iskustvo. Koliko će to u praksi biti provedivo i kome će ravnatelj uskratiti mogućnost rada u privatnoj praksi ostaje za vidjeti kada se zakon donese.
