Plesnu udrugu Kissa nastavak projekta Plesna razglednica otoka Paga doveo je do Paške Solane u kojoj je magazin soli poslužio kao veličanstvena pozornica plesu i plesnoj umjetnosti, a sve je zabilježila fotografkinja Katica Mustapić.
– Spojili smo još jednom ljepote otoka i bijelo zlato otoka. Pašku sol i ples ovjekovječili smo u fotografiji. Ovo je svojevrsna zahvala i oda onima koji su nam ostavili na skrb i u naslijeđe dio vlastitog života i bijelo zlato otoka, u sjećanje na naše pretke kojima posvećujemo ovu plesnu razglednicu otoka, poručuju iz udruge Kissa.
Oko 10.000 godina pr. Kr. čovjek je otkrio sol. Stari Kinezi uveli su porez na sol i koristili je kao sredstvo plaćanja, rimski vojnici su kao plaću dobivali sol, Egipćani su koristili sol za mumificiranje, Grci su često mijenjali robove za sol te su je posvećivali u svojim ritualima. Isus je za svoje sljedbenike rekao da su „Sol Zemlje”. Sve do danas u engleskom jeziku jedan od naziva za plaću ostao je izraz „salary”. Uprošlosti skupocjena kao zlato, u srednjem vijeku najunosnija trgovina, a danas najjeftinija dragocjena tvar bez koje se naprosto ne može.
Pag je oduvijek imao izvrsne, najbolje uvjete u Dalmaciji i na Jadranu za proizvodnju morske soli. Proizvodnja soli u Pagu spominje se prvi put u pisanom obliku 999. godine u oporuci Agape, kćeri zadarskog tribuna Dabra, u kojem ona ostavlja samostanu sv. Krševana dijelove solane, dok se u notarskim spisima pojavljuje od 12. st. Vjerojatno su ipak već Rimljani izgradili prve solane u Pagu. Stoljećima su upravo one pružale najviše sredstava za život ovdašnjem pučanstvu.
Što se tiče skladištenja soli, prvi podatak potječe iz 1368. god. kada je država odredila propise nad uskladištenjem i prodajom soli što znači da su i tada postojali prostori za tu namjenu. U vrijeme mletačke vladavine postojala su tri skladišta, a 1847. god. nalazimo pet velikih „magazina” s imenima: Franjo Josip, Ludovik, Ivan Krstitelj, Ferdinand Maksimilijan i Sveti Marko. U međuvremenu njihov se broj povećavao, a 1945. godine bilo ih je devet. Danas u modernoj paškoj solani sve je u krugu tvornice, a magazini podsjećaju Pažane na uspone i padove, ljepotu i težinu proizvodnje soli. U jednome od njih je i Muzej solarstva da ovdašnji ljudi ne zaborave, a stranci upoznaju važan dio paške povijesti – povijest solarstva!
