Sveučilište u Zadru i Udruga za promicanje tehničkih znanosti History Computers Adria u povodu pedesete obljetnice primjene računala u zadarskom gospodarstvu organizirali su skup “50 godina poslije”, kojim su željeli podsjetiti na povijesni pregled računarstva u Zadru te problematizirati utjecaj razvoja informacijskih tehnologija na gospodarstvo, kulturu i druga područja, s osobitim osvrtom na utjecaj umjetne inteligencije.
Predsjednik udruge Željko Škara podsjetio je sudionike na pionirsko doba uporabe računala u Zadru, a ono je krenulo 1974. godine, kada je Nino Dellavia baš u zgradi Tehničke škole, danas SEP Sveučilišta u Zadru, u kojoj je održan ovaj skup, održavao prve seminare o računalima. Prvo računalo IMB S3 tada je nabavila Tankerska plovidba, i to zaobilaznim putem preko Malezije, jer SAD nije dopuštao prodaju sofisticirane tehnologije socijalističkim zemljama.
Prvo računalo plaćeno je 500 tisuća dolara, no kada je ono došlo nije bilo alata, edukacije, programa. Potrošio se veliki novac, pomaka u proizvodnom procesu nije bilo jer se paralelno sve radilo ručno, a o profitabilnosti da se ne govori. Ipak, ti pionirski koraci otvorili su prostor za edukaciju, stvaranje prve generacije zadarskih informatičara koji će kasnije spremni dočekati revoluciju i prelazak na PC-e početkom osamdesetih. Kada su velike ormare zamijenila računala kakva i danas poznajemo, a cijena se smanjila, njihova upotreba se proširila u zadarskom gospodarstvu.
– Naši gospodarstvenici znali su da moraju ići ukorak sa svijetom, gospodarstvo je bilo na niskoj razini, s ručnim radom i previše radne snage. Vidjeli su da su na Zapadu računalima unaprijedili produktivnost te su to vidjeli kao izlaz iz problema. Nažalost, u tim okolnostima nije moglo biti profitabilno, ali je proces pokrenut. Nekada je računarski centar imala svaka veća firma u Zadru, danas je ostao samo OTP banka, čiji su sustav stvarali zadarski informatičari. Razvilo se niz malih firmi koje su našle svoje niše za funkcioniranje u suvremenim uvjetima, istaknuo je Škara u povijesnom pregledu.
U osposobljavanje nove generacije stručnjaka uključilo se svojim programima i Sveučilište u Zadru.
– Možemo zamisliti uzbuđenje kada su rova računala došla zadarskim gospodarstvenicima i kada su oni prepoznali značaj tehnologije. Možda su neki osjećali strah, ali i ponos što su postavljali temelje gospodarstva kakvo danas znamo . Računala koja su tada stajala u prostorije danas stavimo u džep, a ovaj skup će pokazati kako je do toga došlo, Promišljat ćemo kako nas je digitalizacija promijenila, nije riječ samo o softveru i računalima, nego i ljudima, načinu na koji rade, misle i povezuju se. Jesu li nam olakšala život ili su nam stvorila nove izazove, jesmo li produktivniji ili izloženiji stresu? Ovaj jubilej prilika je da se osvrnemo ne to i postavimo pitanja kako će utjecati na živote ljudi u sljedećih 50 godina. Zadar zahvaljujući poduzetnim mladim ljudima ima sve uvjete da ostane prepoznat kao mjesto inovacija i tehnoloških napretka, poručila je u pozdravnoj riječi prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.
Doc. dr. sc. Ante Panjkota predstavio je stručni prijediplomski studij Informacijske tehnologije, kao i brojne projekte u kojima studenti mogu sudjelovati. Prof. dr. sc. Srećko Krile sa Sveučilišta u Dubrovniku govorio je o tehnološkim promjenama ICT tehnologije na brodu, a prof. dr. sc. Božidar Kliček s Fakulteta organizacije i informatike Varaždin o umjetnoj inteligenciji u turizmu
Eminentni inženjer mr. sc. Željko Goja koji je nakon SAS-a sudjelovao u stvaranju i upravljanju s HSTecha i HSTec Staklarski sustavi, dao je povijesni prikaz razvoja novih inovativnih proizvoda podržanih računalom, a obrađene su i teme umjetne inteligencije u praksi, etičkih pogleda na umjetnu inteligenciju, inteligentnih pomorskih luka itd.
Organizatori i sudionici poželjeli su da ovaj skup postane tradicionalan te da već sljedeće godine prezentiraju promjene koje su se dogodile u tom, za informatičku revoluciju, dugom vremenu.
