Transfer znanja između akademske zajednice i poljoprivrednog sektora jedan je od glavnih ciljeva Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Između brojnih aktivnosti i projekata, posljednjih godinu dana pažnju javnosti plijeni ekološka alternativa fungicidnim pripravcima od bakra. O tome kako funkcionira novi pripravak, mogu li ekološka rješenja konkurirati „kemiji“ na koju su uzgajivači navikli te kako prenijeti znanje, upitali smo izv.prof.dr.sc. Tomislava Kosa, koordinatora projekta s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
– Taj transfer mora biti formalan, postoje baš projekti koji su usmjereni na to i Odjel se aplicira upravo na takve projekte kako bi dobio sredstva za transfer znanja do krajnjih korisnika. Na taj se način novac troši javno i transparentno. Tražimo teme, osluškujemo bilo naših proizvođača, zapravo cjelokupne stručne i znanstvene javnosti, politike koje su aktualne te se javljamo na pozive svojim referencama kojih već imamo popriličan broj.
Izvori financiranja su različiti, međutim, najizdašnija i najpouzdanija su sredstva Europske unije jer je, kako objašnjava Kos, EU već odavno prepoznala potrebu financiranja ovakvih aktivnosti.
– Cilj je da znanstvena postignuća budu primjenjiva u praksi. S druge strane, znanost često ima dosege i rezultate koji nemaju odmah primjenjive rezultate. S obzirom na status našeg Odjela, nama puno bolje leže projekti transfera, a za ozbiljnije i jače znanstvene istraživačke projekte morate imati jaču strukturu. U tom smislu radimo kao vanjski, pridruženi partneri „jačim“ znanstvenim institucijama.
Osim kroz prijave na projekte, istraživački interes rađa se i iz brojnih suradnji Odjela:
– Imamo dobru i dugotrajnu suradnju s našim susjednim županijama, Šibensko-kninskom i Ličko-senjskom. Njima se uvijek možemo obratiti za pomoć i podršku, ali i obrnuto. Iz savjetodavnih službi tih županija dolaze specifični problemi, pa gledamo što bismo mi tu mogli, što znamo riješiti i kako bismo im pomogli.
Projekt „Microfighter“ u čijem je središtu ekološka alternativa bakru, pripravak od zeolita, dio je LIFE programa. Program LIFE vodeći je financijski instrument Europske unije posvećen zaštiti okoliša, očuvanju prirode i djelovanju u području klime, a financira se izravno iz Brisela.
– U programskom razdoblju od 2021. do 2017. bilo je nekoliko područja na koje su se mogli prijaviti projekti, od održivog upravljanja energijom i zaštite okoliša do klimatskih promjena. Mi smo se prijavili u kategoriji klimatskih promjena gdje je LIFE propisao 60ak ciljeva koje podržava, a jedan od njih je bio smanjenje uporabe pesticida kao značajan doprinos smanjenju klimatskih promjena. Cjelokupni konzorcij sastoji se od devet partnera među kojima je Sveučilište u Italiji i velika kooperativa ekoloških proizvođača iz Španjolske.
Na projekt su se prijavili s proizvodom koji je već duže vremena u testnoj fazi, ali istraživanja nisu bila provedena do kraja jer zahtijevaju kontinuitet, a proizvod nije bio spreman za tržište.
– Proizvod je u potpunosti prirodnog porijekla i konzorcij je predložio naziv Zeobiopesticid, ali mi se s tim nismo složili i oni su uvažili našu zamjerku. Naime, proizvod neće biti registriran kao pesticid, bit će deklariran kao gnojivo i poboljšivač rasta. On im dvojaka svojstva, a to je u skladu s politikom biljnog zdravstva u Europi, da se uzgajaju zdrave i otporne biljke koje će biti manje podložne bolestima. Znači, osim što je jača biljku, on zbog svojih karakteristika u prirodi zamjenjuje bakar koji je fungicid.
Bakar je hranjivi element koji biljka koristi za rast i razvoj, ali tradicionalna uporaba podrazumijeva velike količine zbog čega se taloži u tlu. Povećanje koncentracije bakra u tlu karakteristično je za mediteransko podneblje.
– Biljka ga treba u puno manjoj količini nego što se daje u fungicidnim tretmanima. Projekt koji je završio 2018. godine pokazao je da su Italija, Španjolska i Grčka zbog sastava tla i rasporeda oborina posebno osjetljive na gomilanje bakra u tlu. Njegova velika koncentracija djeluje antifungicidno i na korisne organizme u tlu – rizobakterije i gljive promotore rasta kojih ima oko 40 posto ako gledamo prosječni sastav tla.
Zeolit u kombinaciji s bakterijom Pseudomonas naziv je novog pripravka koji djeluje na zelenom dijelu biljke na način da prekrije površinu biljke gdje stvara kompetitivni odnos sa sporom gljive što onemogućuje stvaranje infekcijske hife, odnosno rast gljivica na površini. Zeolit također ima mogućnost isušavanja spore gljive jer ona u kontaktu sa zeolitom gubi vodu i smanjuje se.
Može li takav ekološki pripravak konkurirati po svojoj djelotvornosti tradicionalnim metodama i imaju li proizvođači zadršku prema ekološkim pripravcima u smislu učinka?
– Većina ekoloških pripravaka prethodno nije prošla znanstvenu evaluaciju, ali ne bih rekao da su apriori za odbaciti, već zbog nedostatka istraživanja imamo lošije rezultate. Puno ekoloških pripravaka korišteno je prije kemijskih i bili su do određene razine učinkoviti, no zbog želje za profitom, a možda i zbog populizma, nema uvijek strpljenja sačekati znanstvenu odluku. Za znanost treba vremena, da biste donijeli ispravan zaključak. Određeni su proizvodi stavljeni na tržište kao alternative kemijskim pripravcima, a nisu kvalitetno evaluirani.
Drugi važan aspekt kod uporabe ekoloških pripravaka, objašnjava Kos, je razina znanja koja je nužna za njihovo korištenje.
– Kemijski su pripravci dizajnirani samo s tri stvari na umu, da budu brzi, učinkoviti i jednostavni za primjenu, a zbog toga što se aktivno koriste već 50 do 60 godina, većina proizvođača je usvojila naviku da ono što radi mora biti brzo, učinkovito i jednostavno. Ekološki pripravci nisu brzi, nisu ni potpuno učinkoviti, a nisu ni jednostavni za primjenu. U posljednjoj godini projekta stavit ćemo naglasak upravo na taj aspekt, kako ljude naučiti da prognoziraju, da promjene svoje načine u primjeni sredstava i da shvate da će rezultate dobiti na duže vrijeme, u smislu zdravlja tla, ali u to će svakako morati uložiti više znanja, zaključuje Kos.
