U sklopu projekta ‘Pokretanje energetske tranzicije na zadarskim otocima” u petak i subotu su na Ižu i Silbi održane edukacije pod nazivom “Solarne elektrane na krovovima kuća – kako, zašto i koliko se isplate?” Edukaciju je održala Maja Jurišić, predsjednica Pokreta Otoka s višegodišnjim iskustvom u energetskoj tranziciji hrvatskih, ali i europskih otoka.
Edukacije su u petak održane u Malom i Velom Ižu. Na edukacijama je u petak prisustvovalo više od 50 zainteresiranih pojedinaca, dok je subotnju edukaciju na Silbi pratilo više od 30 osoba. Trenutno je u tijeku mapiranje energetskih potencijala otoka Silbe i Iža, a potom se u rujnu očekuje radionica za sve one koji su spremni postaviti solarne elektrane na svoje krovove.
Slaba iskorištenost sunca
Iako često možemo čuti i pročitati novinske natpise kako je Hrvatska jedna od naprednijih zemalja što se tiče korištenja obnovljivih izvora energije, važno je znati da se to ne odnosi na energiju sunca, već na nekoliko desetaka hidroelektrana koje se nalaze na našem području. Gotovo sve hidroelektrane podignute su tijekom prošlog stoljeća, a zbog njihovog nepogodnog utjecaja na okoliš mnogi tvrde da se i ne bi trebale svrstavati u održive procese dobivanja energije.
To nas dovodi do činjenice da smo bez obzira na izuzetno povoljne uvjete i velik broj sunčanih sati posljednji u Europi po korištenju energije od sunca. Jurišić je naglasila je kako ne treba sve gledati u negativnom kontekstu te da bismo trenutnu situaciju mogli gledati iz perspektive razvoja kvalitetne energetske tranzicije, s novim tehnologijama i kvalitetnijim sustavima.
Zašto uložiti u solarnu elektranu?
Pitanje kad i zašto uložiti u solarnu elektranu muči mnoge. Nedavna geopolitička situacija između Ukrajine i Rusije dovela je u pitanje opskrbu Europe energentima pa je tako proces zelene tranzicije i samoopskrbljivanja energijom ubrzaniji nego što smo očekivali.
Potrošaču je vlastita proizvodnja isplativija od kupovine iz mreže, a ulaganjem u solarnu elektranu povećavamo otpornost na kontinuirani rast cijene električne energije u budućnosti. Uštede su vidljive odmah, a povrat investicije je relativno brz s obzirom na količinu sunčeve energije na našem podneblju.Troškovi održavanja takvih sustava relativno su niski jer se sustavi ne kvare često i potrebna je minimalna aktivnost održavanja, a sama elektrana proizvodi struju 30 godina.
Projekt “Pokretanje energetske tranzicije na zadarskim otocima” sufinanciran je sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
