Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Zadra u subotu 22. lipnja polaganjem vijenaca na Gradskom groblju obilježit će Dan antifašističke borbe. Vijence će položiti na grob narodnih heroja Tome Breulja i Obrada Egića, a zatim i na spomen ploče u gradu, zadarskim aktivistima 1941-1944 , spomen ploči na Peglici, u dvorištu nekadašnje tvornice Bagat narodnom heroju Vladi Bagatu i spomen ploči narodnim herojima Velimiru Škorpiku na rodnoj kući na Meladi te Nenadu Parenti na rodnoj kući na Kolovarama. U Diklu na spomen obilježju položit će cvijeće i odati počast poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora.
– Prvih dana ljeta 1941. godine izdajnički, marionetski režim Ante Pavelića, poznat kao NDH, već se bio dobro organizirao u zločinačkoj praksi. Ubojstva, pljačke, palež, progon, uhodana su svakodnevica ustaške mašinerije nad nedužnim civilima pripadnicima Romske zajednice, Srbima i svim onima koji su se protivili formiranju takve paradržave, koji se nisu mirili s izdajničkom praksom i prodajom dijelova Hrvatske, te onih koji su ideološki bili suprotstavljeni zlu fašizma.
U takvim okolnostima napredni hrvatski intelektualci i osviješteno radništvo, iskreni domoljubi, već ozbiljno razmišljaju o načinima suprotstavljanja teroru. Organizirani u radničkim, omladinskim i Partijskim ćelijama stvaraju programe za uključivanje cjelokupnog naroda u zajednički otpor s konačnim ciljem da se slomi fašizam, vrate oteti i prodani dijelovi Hrvatske, protjeraju okupatori i izbori sloboda.
S tim ciljem i zadatkom 22. lipnja, 1941. godine u šumi Brezovica kod Siska formiran je Prvi sisački partizanski odred. Odred je sačinjavalo 77 boraca, od kojih je samo jedna partizanka bila Srpkinja (Nada Dimić), a svi ostali bili su Hrvati. U našem gradu Zadru, tada fašistička utvrda talijanskog fašizma, grupa mladih odvažnih ljudi predvođena Antom Baninom osniva ćeliju KPJ u lipnju 1941. na Muraju . To je bila klica za okupljanje građana Zadra koji su se suprostavili fašistima. Na Muraju je bio spomenik koji je svjedočio o hrabrosti mladića, sramotno uklonjen od strane vladajućih 3. studenog 2020. godine, navodi predsjednik udruge Miljenko Letinić.
U znak sjećanja na pobjedu nad fašizmom, na stradanja koja su se na tom putu dogodila, Hrvatski sabor je proglasio 22. lipnja, 1941. godine blagdanom – Danom antifašističke borbe i tako odao priznanje svima koji su u toj borbi sudjelovali.
– Mi zadarski antifašisti s ponosom ističemo učešće naših prethodnika u ostvarenju ovog cilja. Naš je zadatak da istinom i činjenicama prikazujemo povijesne događaje i održimo kontinuitet kulture sjećanja na herojsku prošlost našeg naroda, te da se suprotstavljamo sve agresivnijim pokušajima negiranja činjenica od strane pojedinih nositelja vlasti i revizionističkih grupa, kao i svega onoga što bi na bilo koji način omalovažavalo ili negiralo uspjehe partizanske borbe u stvaranju slobode, navodi Letinić.
