U povodu obilježavanja 20. obljetnice Odjela za informacijske znanosti na Sveučilištu u Zadru predstavljen je novi broj Libellariuma, časopisa za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti, kao i knjižna izdanja Odjela za informacijske znanosti.
Riječ je o časopisu koji je pri odjelu pokrenut 2008. godine, tada s ciljem obrađivanja tema iz povijesti pisanje riječi, povijesti knjige i baštinskih ustanova. Od godine 2012. objavljuje se u suradnji s Odsjekom za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Nakon nekoliko prvih brojeva koji su otisnuti, već godinama izlazi isključivo u elektroničkom formatu te je u cijelosti dostupan na Hrčku i platformi Morepress.
Pozdravnu riječ održala je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, koja je podsjetila kako su znanstveni časopisi izuzetno značajan medij komunikacije u znanosti.
– Bez obzira u tiskanom ili drugom obliku, razlozi zašto istraživači objavljuju radove su uvijek isti, kako bi rezultate svojih spoznaja prenijeli drugima. Znanstveni radovi nisu samo puko otisnuto slovo, već svjedoče o kontinuiranom radu punom kreativnosti i unaprjeđenju dobre prakse, rekla je prorektorica Mirošević.
Aktualni broj predstavili su glavna urednica prof. dr. sc. Jelena Lakuš i zamjenica glavne urednice doc. dr. sc. Drahomira Cupar.
– Riječ Libellarium označava knjižni ormar ili ladicu u kojoj se čuvaju pisma i dokumenti. U međuvremenu je modificiran, pa je dobio podnaslov „časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti“. Pokriva dosta širok spektar tema, od teorija informacijske znanosti povijesti knjige i tiskarstva, zaštite baštine, suvremenih trendova u nakladništvu, otvorene znanosti itd. Nastojimo održati kontinuitet kvalitete i biti prepoznati u inozemstvu, a nadamo se i većem broju inozemnih autora u budućnosti, rekla je Lakuš.
U novom broju Tatjana Aparac Jelušić pružila je pogled na razvoj dokumentalistike i informacijske znanosti u 20. stoljeću u zemljama njemačkog govornog područja, Sanjica Faletar predstavila je rezultate istraživanja o informacijskim potrebama skrbnika osoba s demencijom u Hrvatskoj, a Bernarda Bošnjak i Boris Bosančić donose metapodatkovne standarde za opis građe Kongresne knjižnice. Paula Raguž, Tina Di Reda i Damjan Polić autori su članka o zaštiti kulturne baštine u ratnim i poslijeratnim uvjetima 1990-ih na primjeru Znanstvene knjižnice u Dubrovniku.
– Plan nam je održati kontinuitet izlaženja, privući što više i domaćih i stranih autora kako bismo dobili na vidljivosti izvan granica Hrvatske te ušli u SCOPUS, rekla je Cupar.
Pročelnica Odjela za informacijske znanosti izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić i doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović predstavile su 13 drugih izdanja odjela.
– Šest izdanja dostupno je u otvorenom pristupu. Jedan od prioriteta nam je da osiguramo da publikacije koje pišemo budu dostupne svima, rekla je Tomić.
Posebno su zapažene monografije UNIMARC bibliografski format, Velimir Deželić, Nevidljivo nakladništvo, Josip Badalić te više zbornika radova, a u pripremi je i zbornik u povodu 20 godina postojanja, što će biti kruna njihovog izdavaštva.
