Nakon tri godine Mali arsenal otvorio je vrata posjetiteljima. Svakog dana otvoren je od 9 do 12 i od 18 do 22 sata, a u unutrašnjosti je i priređena izložba “Panorama Dalmacije”.
Ovaj objekt sagrađen je u 15. stoljeću kao dio nekadašnjeg mletačkog Kaštela, da bi kasnije postao skladište baruta, po čemu je i dobio današnje ime, uz susjedni, “veliki” Arsenal. Obnovljen je koncem 2016. godine u sklopu EU projekta HERA, ali već na samom početku bilo je problema oko njegovog korištenja, jer se pojavila dvojba tko će njime upravljati.
Kada je to povjereno Narodnom muzeju otvorili su se novi problemi: žbuka je počela otpadati, krov je propuštao vlagu, a onda se otkrilo ni da posebni odvlaživač, monitran pri obnovi objekta, nije bio uključen ili nije ispravno radio. Zbog dolaska korone Mali arsenal je zatvoren, no vrata zbog svih problema nije otvarao. Do početka kolovoza ove godine.
Kako je vidljivo u njegovoj unutrašnjosti, problemi s vlagom nisu riješeni, već je samo privremeno ubačen postav. Do 3. rujna turisti će moći razgledati “Panoramu Dalmacije”, crteže Giusepea Riegera koji je parobrodom austrijskog društva Lloyd putovao od Trsta do Kotora i crtao detaljne prikaze obale istočnog Jadrana, a tada bi napokon Zadarska županija trebala početi sa sanacijom.
_1660129851.jpg)
Izložba Panorama Dalmacija od 3. 8. do 3.9.
Panorama Dalmacije; originalnog naslova Panorama della Costa e delle Isole di Dalmazia nei viaggi Piroscafi del Lloyd Austriaco nastala je 1850. godine po narudžbi Austrijskog društva Lloyd kako bi pratila njihovu parobrodsku liniju na istočnoj obali Jadrana, a koja je uključivala liniju od od Trsta uz zapadnu obalu Istre, uz rt Kamenjak te dalje Mali Lošinj – Zadar – Šibenik – Split – Hvar – Korčula – Dubrovnik – Herceg Novi – Kotor. Ona je nastavak na prethodnu Panoramu istarske obale od Trsta do Pule izdana 1845. godine,
Lloyd za svog kartografa uzima Giuseppea Riegera koji će obalu prikazati umjetničkim crtežima s kartografskom točnošću. Za svoj rad koristiti će, među ostalim, postojeće karte područja istočne obale Jadrana te osobna opažanja. Ovo nisu tipične karte već vizure otoka i gradova na kojima se često može uočiti i dosta detalja kojih nema na tipičnim pomorskim kartama. Giuseppe Rieger sjeo je na parobrod i putovao po Dalmaciji, najvjerojatnije nekoliko puta, kako bi stvorio Panoramu Dalmacije od rta Kumpar na ulazu u Pulsku luku do Budve. Toponimi koje nalazimo na njegovim kartama nisu uvijek zastupljeni na suvremenim pomorskim kartama što nam pak kazuje kako je najvjerojatnije prilikom svog rada koristio i znanje lokalnog stanovništva u mjestima gdje bi pristao parobrodom.
Na ovoj izložbi izdvojen je dio karata koji pokazuju najveće dalmatinske obalne gradove te otoke zadarskog arhipelega Premudu, Molat, Sestrunj, Rivanj i Pašman te Biograd. Na crtežima je prikazan Zadar u periodu prije rušenja zidina. Vidi se veličina bedema koji su služili za obranu i održavanje grada.
_1660129813.jpg)
