Grčki Heraklion (tada Candia), grad na Kreti, bio je u 17. stoljeću pod venecijanskom vlašću. No, čak 21 godinu (1648.-1669.) otomanske trupe držale su ga pod opsadom, najdužom u povijesti. Kako bi tome stale na kraj, venecijanske vlasti planirale su pravi biološki rat protiv Turaka.
Esencija kuge kao oružje
Četvero profesora sa Sveučilišta u Ateni otkrilo je, proučavajući pisma iz razdoblja 1649. do 1651, da je Michiel Angelo Salamon, doktor iz Zadra (tada po venecijanskom vlašću), predložio svom guverneru da vlasti iskoriste kugu kao biološko oružje. Salamon je u svom prijedlogu ustvrdio da je otkrio način za destilaciju “esencije” kuge.
Doktor iz Zadra želio je izazvati epidemiju ove bolesti među Turcima. I to ne samo na Kreti već i na drugim mjestima gdje su bili smješteni kampovi turske vojske, kako Turci ne bi u ništa posumnjali. Epidemiju bi izazvali tako da tekućinu, esenciju kuge, namažu na albanski fez ili neku drugu odjeću, koju Turci obično kupuju. Zaraženu odjeću slali bi iz Venecije na “istočni front”. Zanimljivo, guverner Dalmacije (provveditore) u svom pismu venecijanskim vlastima navodi kako je ovakav način ratovanja možda protivan javnom moralu, ali kako očajni slučajevi zahtijevaju nasilje.
Trebalo je zaštiti Zadar od epidemije
Venecijanske vlasti tada zahvaljuju provedditoreu za plan i traže da dr. Salamon nadgleda operaciju, što ovom nikako nije bilo drago. Kako bi se zaštitilo Zadar od epidemije kuge, venecijanske vlasti tražile su da se odjeća za Turke zarazi na brodu, a ne u gradu. Nakon neuspješnih pokušaja provedbe ovog plana, Salamon je čak završio i iza rešetaka u karanteni. Pisma završavaju 1651.
Grčki znanstvenici, čiji je rad objavljen na stranicama CDC-a, kažu kako ne vjeruju da bi provedba ove ideje bila uspješna jer bakterija koja izaziva kugu vjerojatno ne bi preživjela u uvjetima kako ih opisuju Venecijanci u pismima.
