Šesti tjedan zaredom padaju cijene goriva. Litra benzina od ponoći je jeftinija 23 lipe, a dizela 13 lipa.
Zbog pada vrijednosti dionica na kineskim burzama i očekivanog smanjenja potražnje, cijena nafte pala je za čak četiri posto i spustila se na najnižu razinu još od ožujka 2009. Kina je najveći potrošač energije u svijetu. Pa kad njezino gospodarstvo usporava, troši se manje energije. A manja potražnja znači i niže cijene. Upravo se to događa s naftom. Barel na europskom tržištu stoji tek malo više od 43 dolara, dok je na američkom pao ispod 39.
Unatoč niskim cijenama, države izvoznice nafte ne žele smanjiti proizvodnju, jer se boje da bi u tom slučaju dugoročno izgubile svoj tržišni udio. Naftne kompanije smanjuju ulaganja, no analitičari ističu da u ovoj priči neće svi biti na gubitku. Pad cijena energije odrazit će se na potrošače i njihove džepove. Tako da je srednjoročna perspektiva za većinu potrošača i ulagača zapravo prilično dobra, kažu.
Cijena nafte oduvijek je imala i geopolitičku dimenziju. Dugoročno, trebala bi rasti, ali većina analitičara procjenjuje da će joj trebati nekoliko godina kako bi dosegnula 90 ili 100 dolara po barelu, razinu na kojoj je bila veći dio razdoblja prije krize.
