ZADAR- U dvije godine od kada je pokrenut bespletan doktorski studij čak je 152 doktoranada koji su na evidenciji poslijediplomskog studija „Humanističke znanosti” u namjeri da postanu doktori znanosti.
Na prošloj sjednici Senata određena su stručna povjerenstva pred kojima će doktorat braniti šestoro doktoranada s tog studija koji je poznatiji pod nazvom mentorski. Jer, za takav koncept doktorskog studija na zadarskom sveučilištu važno je naći mentora.
Senat je na istoj sjednici donijelo odluku kojom se 18-ici kandidata ne odobrava upis.
Među onima koji su stekli svoj status najviše je doktoranada iz područja filologije – njih 56, ali iznenađuje čak 47 doktoranada iz povijesti umjetnosti, odnosno znanosti o umjetnoti. Iz arehologije htjelo bi doktorirati 10 kandidata, 13-oro doktoranada je prijavljeno za etnologiju i antropologiju, dok je 11- oro doktoranada radi temu iz interdisciplinarne humanističke znanosti. na tom studiju je i Nataša Petrinjak, aktualna glasnogovornica Ministarstva kulture.
Dvoje od 15 doktoranada na povijesti ostalo je bez mentora smrću prof. dr Franje Smiljanića. Na povijesti je i ravnatelj Državnog arhiva Ante Gverić kojem je mentor njegov sumještanin dr. Ante Bralić, a tema Društveno-političke prilike u Zadru za vrijeme nadbiskupovanja Vinka Pulišića (1910.-1922.) .
Bez konkurencije u izboru tema je Ante Delić koji bi napravio doktorsku disertaciju o Anti Paveliću (1889-1959). Bio bi to prvi znanstveni rad o toj kontroverznoj povijesnoj ličnosti koja se još uvijek koristi u dnevnoj politici. Mentor mu je dr. Zlatko Begonja kojem su uže područje znanstvenog istraživanja zločini u drugom svjetskom ratu.
Temu o Paveliću, kao i stotinu drugih treba prvo odobriti Senat Sveučilišta u Zadru.
