U 2011. Hrvatska je zabilježila znatan pad (-11,2%) neto financijske imovine po stanovniku, no i dalje je lider u regiji zemalja istočne Europe koje nisu članice EU, pokazuje treće Allianzovo izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report), u kojem se detaljno analizira stanje imovine i duga privatnih kućanstava u više od 50 zemalja svijeta
Izvješće pokazuje kako je oporavak financijske imovine koji se desio nakon financijske krize 2007. i 2008. naglo zaustavljen prošle godine: neto financijska imovina po stanovniku porasla je samo 0,6 posto u 2011., u odnosu na 7,8 posto i 9,7 posto rasta u 2009. i 2010. godini.
Ovaj razočaravajući trend posljedica je prije svega niskog rasta bruto financijske imovine: iako je prag od 100 bilijuna eura premašen 2011. – dijelom zahvaljujući slabljenju eura – te je globalna financijska imovina privatnih kućanstava dosegnula ukupno 103,3 bilijuna eura, stopa rasta iznosila je samo 1,6 posto, odnosno 0,8 posto gledano po glavi stanovnika.
‘Očito je da su nesigurnost, niske kamatne stope i kriza eura ostavili traga na razvoju imovine’, kaže Michael Heise, glavni ekonomist Allianz Grupe. ‘Štediše nose teret činjenice kako još nije ostvaren stvarni napredak po pitanju reorganizacije financijskih tržišta i rješavanja krize u eurozoni.’
Hrvatska se smjestila na listu naprednih gospodarstava te je, s bruto financijskom imovinom od 9.720 eura po stanovniku, predvodnica u regiji zemalja istočne Europe koje nisu članice EU. Znatno iza Hrvatske su Turska s nešto manje od 3.000 eura po stanovniku i Rusija sa 2.570 eura. Po pitanju imovine Hrvatska je zauzela 31. mjesto na svijetu. Listu već godinama predvodi Švicarska (s velikom prednošću pred drugoplasiranim); slijede Japan na drugom i SAD na trećem mjestu.
Prošle godine Hrvatska je zabilježila znatan pad (-11,2 posto) neto financijske imovine po stanovniku, čime je ukupni iznos u 2011. bio gotovo šest posto.
Jedan posto milijunaša drži 40 posto svjetskog bogatstva
niži od rekorda prije krize, 2007. Ako uzmemo još širi vremenski okvir, hrvatski rast neto financijske imovine po stanovniku (godišnja stopa od 2000. +4,7 posto ) bliži je njemačkom nego regionalnom prosjeku (Istočna Europa: +11,6 posto).
Ovaj relativno loš rezultat posljedica je isključivo velikog porasta privatnog duga u Hrvatskoj. Hrvatska je i tu prva u regiji, s dugom od 4.240 eura po stanovniku ili 41,1 posto BDP-a. To znači da je dug kućanstava u Hrvatskoj znatno iznad prosjeka članica EU iz istočne Europe, koji iznosi 35,9 posto BDP-a.
Ipak, s neto financijskom imovinom od 5.480 eura po stanovniku, zemlja i dalje spada u skupinu srednje razine bogatstva. Kada govorimo o kategoriji visokog bogatstva (neto financijska imovina veća od 26.800 eura po stanovniku), ona je u Hrvatskoj rezervirana samo za desetinu stanovništva (400 tisuća ljudi).
