Podaci prikupljeni tijekom ljetnih mjeseci putem servisa MojaPlaća.hr pokazuju manje promjene u visini prosječne neto plaće u Hrvatskoj.
Prosječna neto plaća trenutno iznosi 5.541 kunu i niža je za 5% u odnosu na razdoblje od ožujka do svibnja ove godine. Ako joj pribrojimo bonuse i božićnice, tada visina prosječne neto plaće iznosi 5.655 kuna.
U posljednja tri mjeseca najbolje su plaćeni poslovi u tvrtkama kojima je primarna djelatnost farmacija – plaće u tim tvrtkama su 35% iznad prosjeka, slijede zaposleni u leasing tvrtkama s 34% višom plaćom te informacijskim tehnologijama gdje su plaće 27% više od prosjeka.
Najniže plaće zabilježene su u turizmu i ugostiteljstvu te u šumarstvu.
U prva tri mjeseca, uz visoki management, najviše plaće imaju interni revizori s primanjima koja su 71% viša od prosjeka te IT arhitekti (69%) i odvjetnici (66%).
Najlošije su plaćeni nekvalificirani radnici s plaćom 44% nižom od prosjeka, a slijede frizeri, tehničari obrade drva, spremačice i zaštitari s plaćom 43% nižom od prosjeka.
Stupanj obrazovanja i dalje značajno utječe na visinu plaće
Osobe sa završenim fakultetom imaju 48% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem. Završeni magisterij ili doktorat povećavaju plaću u prosjeku za čak 104% u odnosu na srednju stručnu spremu.
U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju ispitanici sa srednjom stručnom spremom su plaćeni 19% manje, a ispitanici s visokom stručnom spremom 20% više u odnosu na prosjek.
Najvišu plaću imaju ispitanici s poslijediplomskim obrazovanjem, čak 66% više od prosjeka.
Visina plaće u odnosu na stupanj obrazovanja
Razlike u visini plaća mogu se primijetiti i s obzirom na vlasničku strukturu tvrtki, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu veće za 11% od prosjeka, dok su, s druge strane, plaće u privatnim tvrtkama pretežno u domaćem vlasništvu niže od prosjeka za 7%.
Plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu 8% su više od prosjeka. Unutar prosjeka su plaće zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi.
Najniže plaće i dalje imaju zaposleni u udrugama i to 9% manje u odnosu na prosjek.
Najčešća beneficija uz plaću: naknada za prijevoz
Naknada za prijevoz beneficija je koju ima 64% zaposlenika, iza čega slijedi mobilni telefon za osobnu upotrebu (39%). Edukaciju dobiva 23% zaposlenika, dok ih 22% ima prijenosno računalo koje mogu koristiti u osobne svrhe, a isto toliko zaposlenika (22%) ima fleksibilno radno vrijeme.
Četvrtina zaposlenika (24%) nema nikakve beneficije na radnom mjestu.
Marko Oltean, Voditelj prodaje i odnosa s klijentima portala MojPosao komentirao je kretanje plaća u Hrvatskoj i svijetu na sljedeći način:
„U većini europskih zemalja, plaće se posljednjih godina vrlo malo povećavaju, u 2011. je prosječan rast iznosio 2,7%. Prije krize, plaće su rasle znatno više i brže, osobito u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj. Za razliku od tih zemalja, u Njemačkoj se već duže vrijeme bilježi sporiji rast plaća što je jedan od razloga povećanja konkurentnosti te zemlje u globalnim okvirima.
U SAD-u su izdvajanja za zaposlenike također u padu, pa su u 2011. plaće rasle za 2,7% kao i u Europi. Činjenica da se u 2013. godini očekuje rast plaća od 2,9% najbolje odražava raspoloženje u SAD-u gdje poslodavci općenito imaju manje problema s privlačenjem kandidata, iako zaposlenike s ‘ključnim’ vještima još uvijek teško pronalaze i zapošljavanju. Većina ih se strogo drži definiranih budžeta, no istovremeno imaju veća očekivanja od svojih zaposlenika. Pojačani angažman, s druge strane, nisu u mogućnosti, ili ga nisu spremni dodatno (financijski) nagraditi.
Slični trendovi prisutni su i u Hrvatskoj gdje su tvrtke dodatno ‘pritisnute’ lošom naplatom i oprezne u novom zapošljavanju zbog loših gospodarskih prognoza.”
