Građani i poduzeća sve teže podmiruju ugovorene kreditne obveze, pa je tako udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnoj kreditnoj masi porastao na 12,74 posto krajem ožujka ove godine, navodi se u najnovijem izvješću HNB-a.
Na kraju prošle godine taj je udio bio 12,43 posto. Ukupno je nenaplativo ili djelomično naplativo 37,6 milijardi kuna kredita plasiranih trgovačkim društvima i građanima. Tako je svaki peti kredit odobren poduzećima nenaplativ, ili u opasnosti da postane nenaplativ, dok je u toj zoni svaki 11. kredit odobren stanovništvu. Drugim riječima, od 127,6 milijardi kuna građani ne mogu vratiti, ili teško vraćaju 11,2 milijarde kuna kredita. Poduzeća, pak, ne mogu vraćati gotovo 26 od ukupo 125 milijardi kuna plasiranih u gospodarstvo.
Švicarci teški uteg
Udio trgovačkih društava u ukupnom iznosu loših kredita na razini je 20,80 posto (20,13 posto na kraju prošle godine), dok loši krediti građana zauzimaju udio od 8,74 posto. I građani i poduzeća najviše problema imaju s otplatom zajmove vezanih uz švicarski franak. Za poduzeća te su kreditne linije, koje se više ne odobravaju, teški uteg oko vrata pa tako podaci o kvaliteti kredita po valutama pokazuju da je 42,08 posto poduzetničkih švicaraca ne naplativo. Drugim riječima dva od pet kredita što su ih poduzeća ugovorila uz valutnu kaluzulu u švicarcima, smatraju se lošima, odnosno nenaplativima.
S druge strane, građani teško ili nikako ne vraćaju 8,24 posto kredita vezanih uz švicarski franak. Pritom je najniža nenaplativost kredita za kupnju automobila (1,80 posto) te stambenih kredita (7,54 posto), a čak 22,52 posto potrošačkih i ostalih kredita građana vezanih uz švicarac predstavljaju loše kredite.
Stambene kredite građani relativno redovito otplaćuju, ali su zato njihova dugovanja za ostale kredite, u koje se ubrajaju i minusi po tekućim računima, gotovo dosegnula sedam milijardi kuna, pri čemu je pet milijardi kuna već trebalo podmiriti.
Smanjen dug
Već je dospjelo i 153 milijuna kuna dugovanja građana po kreditnim karticama, a upitna je naplata još 12 milijuna kuna nastalih »peglanjem« kreditnih kartica. Upitno je i vraćanje 170 milijuna kuna koje su građani plasirali u nove automobile. Istovremeno već je trebalo biti naplaćeno 214 milijuna kredita za kupnju automobila.
Najnižu nenaplativost preuzetih obveza bankarski sustav bilježi kod državnih jedinica, kod kojih je na kraju prvog tromjesječja rizično bilo 0,18 posto od 33 milijarde preuzetih obveza.Podaci o poslovanju banaka pokazuju i da se i građani i poduzeća nastoje rješiti kreditnih zaduženja. Tako je, primjerice dug građana koncem lipnja iznosio 120,6 milijardi kuna u odnosu na 128 milijardi krajem prošle godine godine.
Domaći bankarski sektor tako je prvo polugodište ove godine završio je s manjom dobiti prije oporezivanja, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema podacima HNB-a, dobit banaka u prvom polugodištu ove godine bila je 2,18 milijardi kuna prije oporezivanja što je za 378 milijuna kuna manje nego u isto vrijeme lani. Od ukupne dobiti, banke su ostvarilei 2,14 milijardi kuna, a stambene štedionice 38,3 milijuna kuna.
Ukupna aktiva banaka iznosi 403 milijarde kuna i u odnosu na kraj prošle godine smanjena je 0,96 posto. Pad aktive u prvom polugodištu ove godine imalo je 20 banaka.Od pet stambenih štedionica najveću dobit od 16,3 milijuna kuna ima Prva stambena štedionica dok je negativno poslovala jedino Raiffeisen štedionica koja je ostvarila minus od 4,08 milijuna kuna.
