S ljetnim mjesecima krenulo je korištenje godišnjih odmora. Postoji li savršen godišnji odmor ili je to samo neostvariv san? Portal MojPosao istražio je na više od 300 ispitanika zadovoljstvo duljinom godišnjeg odmora, navike odlaska na odmor, ali i razloge zbog kojih se godišnji ne koristi u cijelosti.
U prosjeku imamo 23,7 dana godišnjeg
Sudionici istraživanja imaju u prosjeku 23,7 dana godišnjeg odmora, što je 1,3 dan manje u odnosu na prošlogodišnji prosjek. Najveći broj dana godišnjeg odmora na raspolaganju imaju ispitanici s visokom stručnom spremom – 24,3 radna dana.
S obzirom na prebivalište, najviše dana godišnjeg odmora imaju stanovnici sjeverne Hrvatske (24,4) te Istre i Kvarnera (24,4), dok najmanje imaju ispitanici iz središnje Hrvatske – 21,8 dana.
S obzirom na vlasništvo tvrtke, zaposleni u državnim tvrtkama i sudstvu imaju pravo na najdulji godišnji odmor te tako u prosjeku imaju 28,6 dana godišnjeg odmora. Slijede zaposleni u zdravstvenoj zašiti i skrbi s 27,3 dana godišnjeg odmora te područje znanosti, obrazovanja i odgoja s 25,1 danom.
Kao i prošle godine, najmanje dana godišnjeg odmora imaju turistički djelatnici (22).
Polovica ispitanika (51%) nije zadovoljna brojem dana godišnjeg odmora, odnosno priželjkuju ih još, riječ je o ispitanicima koji u prosjeku imaju 21,5 dan. Svega 2% smatra da su im godišnji predugi jer smanjuju produktivnost, a 47% smatra da su im dani na raspolaganju dovoljni za kvalitetan odmor.
Najmanje su zadovoljni ispitanici s primanjima ispod 4.000 kuna, njih 64% željelo bi imati više dana godišnjeg odmora. Ovisno o mjestu prebivališta, stanovnici središnje Hrvatske voljeli bi imati duži odmor (67%).Godišnji odmor: u više navrata, obavezno javljanje na pozive i često razmišljanje o poslu
Najviše ispitanika (80%) godišnji odmor planira koristiti u ljetnim mjesecima, dok će ga petina (20%) koristiti i zimi. ‘Bablje ljeto’ bira 19% ispitanika, a svega 4% zaposlenih neće koristiti godišnji ove godine.
Dobivanje godišnjeg odmora u željeno vrijeme ponekad može biti problem. Većina ispitanika (57%) ima poteškoća s dobivanjem godišnjeg, a petina (19%) neće ga moći iskoristiti u potpunosti. Zanimljiv je podatak da više žena (69%) nego muškaraca (58%) uspije iskoristiti svoj godišnji u cijelosti.
Godišnji se ne koristi u potpunosti prvenstveno zbog previše posla (63%) i pritiska nadređenih (59%), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena (18%), straha od otkaza (15%) ili straha od gomilanja zaostatka (5%).
Odlazak na godišnji za neke ispitanike ne znači i potpuno opuštanje. Samo manji broj ispitanika (19%) zaboravit će na plaži na svoj posao. Trećina ispitanika (30%) često razmišlja o poslu, dok polovica ispitanika (50%) o poslu razmišlja povremeno.
Za vrijeme godišnjeg odmora, više od polovice ispitanika (55%) ima određene strahove koji se tiču posla. Najviše njih (25%) brine jesu li izvršili sve radne zadatke, dok ih se 21% brine radi li njihova zamjena sve kako treba. Na svom godišnjem bezbrižno uživa 45% ispitanika.
Većini zaposlenih kriza nije promijenila planove za odmor
Povratak na posao nakon ‘dugog toplog ljeta’ za većinu ispitanika ne predstavlja problem. Najviše ispitanika (39%) odmah se uhoda u posao, dok ih se 24% uhoda nakon nekoliko sati ili jednog dana. Više od dva dana za povratak u rutinu treba 7% ispitanika.
Regres za godišnji odmor ove godine je dobilo svega četvrtina zaposlenih (25%). Prosječni iznos regresa koji su ispitanici dobili iznosi 2,459 kuna.
Regres se češće isplaćuje u velikim tvrtkama ili institucijama – čak 40% ispitanika zaposlenih u takvim tvrtkama dobilo je regres za razliku od samo 10% ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama.
Ovisno o djelatnosti, 60% ispitanika zaposleno u državnoj upravi je dobilo regres. Slijede zaposleni u farmaciji (50%) i u financijama (50%). Zaposleni u građevini (7%) te u turizmu i ugostiteljstvu (10%) dobili su regres u najmanjem broju.
Gospodarska kriza ipak neće utjecati na korištenje godišnjeg odmora. Većina ispitanika (68%) navodi da neće mijenjati svoje planove zbog recesije, dok je prošle godine isto izjavilo 59% ispitanika.
Od ispitanika na koje je utjecala kriza, najviše ih navodi (45%) da će potrošiti manje novaca nego što su planirali. Korištenje godišnjeg, ali bez putovanja odabrat će 33% ispitanika, a 12% ispitanika bit će na odmoru kraće nego što su planirali.
