Do konca lipnja bit će izdana prva lokacijska dozvola za jednu veliku solarnu elektranu u Hrvatskoj. U poslovnoj zoni Stankovci priprema se gradnja prve fotonaponske elektrane od 1 MW, a takvih bi trebalo biti ukupno 20. Koliko je to velik i značajan pothvat, najbolje ilustrira podatak da je predsjednik Ivo Josipović nedavno bio na otvaranju fotonaponske elektrane od samo 35 kilovata.
No, ni nakon ishođenja baš svih dozvola nije posve izvjesno da će projekt ići dalje jer su nova pravila poremetila isplativost projekta. Donekle još ostaje isplativo ulaganje u male solarne elektrane i u vjetroelektrane.
Stankovci idu dalje
U Stankovcima se nadaju da će zadržati interes ulagača za izgradnju solarne elektrane od čak 20 MW unatoč nedavno objavljenom tarifnom pravilniku. Taj pravilnik šokirao je mnoge potencijalne ulagače, ali i lokalnu vlast koja je pripremala prostornu dokumentaciju za gradnju solarki.
– Projekti gradnje solarki na krovovima još su nekako isplativi, ali ovi veći su skroz destimulirani. Određeno je čak da snaga od 1 MW mora biti na jednoj katastarskoj čestici, što je suludo. Izlaz za razočarane ulagače u solarke sada možda ostaje u trgovanju zelenim certifikatima, no za to treba pričekati implementaciju trećeg energetskog paketa, odnosno slobodno tržište struje u EU-u – kaže Siniša Bijelić, stručnjak za projekte gradnje solarnih elektrana, uz opasku da je ovaj pravilnik u biti udar na domaću proizvodnju.
Ulagači koji već godinama pripremaju projekte najviše su ogorčeni mijenjanjem pravila igre usred posla. Jer, dosad je poticaj koji se isplaćivao ulagačima u fotonaponske elektrane iznosio 2,3 kune, a sada je sveden na 1,1 kunu, s obrazloženjem da je cijena opreme u svijetu pala. Naime, za gradnju elektrane od 1 MW prije je trebalo nabaviti opremu u vrijednosti 2,3 milijuna eura, a zbog tehnološkog usavršavanja cijena je pala na 1,6 milijuna eura.
– Oni koji su ovako skrojili tarifni pravilnik zaboravljaju da u cijeni investicije nije samo oprema, nego kupnja terena, plaćanje komunalne naknade te plaćanje priključka na elektrodistributivni sustav – kaže Željko Baradić, načelnik Stankovaca.
– Mi smo upravo dovršili natječaj za prodaju terena za gradnju velike solarne elektrane, a sad ćemo morati zbog ove situacije donositi odluku o smanjenju predviđene cijene. Umjesto pet eura po metru, cijena će morati biti nešto niža kako bismo zadržali investitora, koji ne odustaje unatoč smanjenju poticaja – kaže Baradić. Bezobrazni HEP Investitor je zadarska tvrtka “Senega” koja ima partnere za ovaj veliki projekt.
– Mogu razumjeti namjeru da se smanji poticaj zbog pada cijene opreme, no neshvatljiva je pri tome politika koju provodi HEP, koji nam je ispostavio račun od čak 2,4 milijuna kuna za priključak solarne elektrane od 0,95 MW na mrežu. Izgleda da bi za svaku novu elektranu cijena priključka bila tolika, a to je neodrživo – kaže Zdenko Zrilić, vlasnik “Senege”.
Očito je problem u slaboj distributivnoj mreži koju treba izgraditi za potrebe solarnih i vjetroelektrana, te se ona cijenom priključka prebacuje na investitora. Nevolja je u tome što se na taj način ne radi u Europi, taj dio investitori ne pokrivaju, što znači da će u biti kod nas dodatno poskupjeti kilovat proizveden iz obnovljivih izvora. HEP vjerojatno računa da će na taj način stvoriti akumulaciju za gradnju rezervnih kapaciteta koji će omogućiti stabilnost sustava. Struja je, naime, potrebna i kad nema vjetra ili sunca.
Skupa obveza 20 posto zelene struje
Proteklih se godina nije baš ulagalo u stabilnost elektroenergetskog sustava, odnosno u nove stabilne izvore. Zbog ovakve politike, te zbog obveza da Hrvatska do 2020. godine 20 posto energije osigurava iz obnovljivih izvora, može se dogoditi da se sada investitori rasprše, a onda da se negdje 2017. ili 2018. neka druga Vlada sjeti poboljšati sustav poticaja, jer su kazne za neispunjenje obveze o 20 posto vlastite ekološke proizvodnje struje vrlo velike.
