Nakon neuspjelih izbora početkom svibnja, Grci danas izlaze na nove opće izbore, odlučuju o svojoj budućnosti, a čini se i o budućnosti eurozone. Svojevrstan je to referendum koji će pokazati ostaju li Grci u eurozoni. Izjašnjavat će se do 19 sati kada će biti objavljene prve procjene rezultata izbora, na temelju izlaznih anketa koje očekuje cijeli svijet.
Na izborima u Grčkoj sudjeluje 22 stranaka i koalicija, a za formiranje vlade pobjednička stranka mora dobiti najmanje 151 mandat u parlamentu od 300 mjesta. Oko 9,9 milijuna građana s pravom glasa, upisano na izborne popise, birat će između stranaka koje su za ili protiv plana štednje, Nove demokracije i Syrize. Zadnje ankete daju neznatnu prednost Antonisu Samarasu (61), konzervativnom čelniku Nove demokracije, pred radikalnim Alexisom Tsiprasom (37), čelnikom Syrize.
Antonis Samaras se predstavlja kao jamac ostanka Grčke u eurozoni, premda želi nove pregovore o programu štednje koji je Grčka dogovorila s međunarodnim vjerovnicima u zamjenu za financijsku pomoć. U svojim predizbornim govorima istaknuo je da su ulozi izbora jasni: euro ili drahma, koalicijska vlada ili nikakva. U slučaju da ne dobije većinu, Samaras ne isključuje mogućnost koalicije koja bi okupila druge desne stranke, kao i socijalistički Pasok.
Njegov karizmatični suparnik s ljevice, koji izaziva zebnju na financijskim tržištima, poručuje da želi odbaciti program štednje koji su potpisale vladajuće stranke po diktatu vjerovnika. Najavio je da će, dođe li na čelo države, u roku deset dana provesti nove, prave pregovore s EU-om, pred summit EU-a 28. i 29. lipnja.
Poziv na odbacivanje radikalnih ljevičara
Svi europski čelnici i američki predsjednik Barack Obama upozorili su devet milijuna grčkih birača na posljedice njihova izbora za njih same i eurozonu. Biti ili ne biti u eurozoni? To je pitanje, rekao je bivši grčki premijer Lucas Papademos.
U sjedištu Europske unije sa strahom iščekuju rezultati, a analitičari tvrde da je pripremljen i krizni scenarij. Nije isključena ni mogućnost sazivanja hitne konferencije nakon objave izbornih rezultata. Čelnici Unije u to će vrijeme biti u Meksiku na sastanku G20 gdje će se okupiti i ostali svjetski vođe.
Prekinuvši dosadašnju suzdržanostt, njemačka kancelarka Angela Merkel jučer je ocjenila važnim da Grci izaberu većinu koja poštuje obveze zemlje u pogledu mjera štednje, što znači podršku Samarasu. Ravnateljica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde je također ocijenila važnim obnovu dijaloga od sljedećeg tjedna s Grčkom. Predsjednik Euroskupine Jean-Cladue Juncker pozvao je Grke da budu svjesni razarajućeg učinka mogućeg izlaska njihove zemlje iz eura i EU.
Premda se čini da su Europljani, osobito njemačka kancelarka, nepopustljivi prema Grčkoj, u Ateni se vjeruje da postoji prostor za pregovore i potporu rastu. Uvjeti kompromisa, koji bi trebalo potpisati do rujna, odnosili bi se na dodatni rok od dvije godine za stabilizaciju proračuna, rekao je jedan bivši Papademosov savjetnik.
Grčka je u dvije godine dobila međunarodnu pomoć u vrijednosti 347 milijardi eura – dva paketa zajmova od 110 i 130 milijardi eura do 2015. i brisanje 107 milijardi eura dugova, što je jedan i pol nacionalni BDP.
