Hrvatska bi ulagačima u budućnosti trebala dati znatno veće poticaje nego što je do sada bio slučaj. Njihov bi rezultat trebalo biti pokretanje proizvodnje u Hrvatskoj s mrtve točke, povećanje izvoza i otvaranje novih radnih mjesta, te zaustavljanje novog udara recesije koji je pogodio Hrvatsku.
Najkraće rečeno, akcijski plan Vlade za poticanje ulaganja počivat će na tri stupa, doznaje Jutarnji list.
Prvi stup odnosi se na bolju komunikaciju među tijelima državne uprave, zbog čega bi Banski dvori uskoro trebali donijeti posebnu uredbu o procedurama. Tim bi se propisom trebao urediti način komunikacije među tijelima državne uprave kada je riječ o ulaganjima kako bi se ubrzale procedure i kako se više ne bi događalo da lijeva ruka ne zna što radi desna.
Glavnu riječ u tome trebala bi imati novosnovana Agencija za investicije i konkurentnost: u njoj bi svaki ulagač trebao dobiti ‘svog čovjeka’, koji bi ga vodio kroz šumu propisa i institucija i pratio tijekom cijelog razdoblja realizacije investicije. Uspjeh tog dijela priče u velikoj mjeri ovisi o ubrzanju procedura i smanjenju papirologije, ali i o ponašanju lokalne samouprave, koja je dosad često bila glavni kočničar investicija.
‘Je li interes nekog gradonačelnika da ne privuče investiciju koja će mu otvoriti nova radna mjesta, a njegov proračun lišiti novih prihoda? Ako je, onda on mora znati da u Hrvatskoj ima još više od 500 gradova i općina, čiji će čelnici objeručke dočekati ulagače’, kaže sugovornik Jutarnjeg lista iz Vladinih krugova.
Drugi stup nove investicijske politike Banskih dvora počiva na donošenju novog Zakona o poticanju ulaganja. Zakonski je prijedlog već izrađen i upravo čeka, kako doznajemo, blagoslov Bruxellesa.
Cilj je Vlade da taj zakon bude usvojen do polovice srpnja. Sukladno novom Zakonu o poticanju ulaganja, Hrvatska bi ubuduće poticala ulaganja teška barem 150.000 eura. Takvi bi ulagači plaćali porez na dobit po sniženim stopama ili ga uopće ne bi plaćali. Dosad je taj prag bio dvostruko viši i iznosio je 300.000 eura.
Nadalje, ulagač će ostvarivati i pravo na novčanu potporu za otvaranje novih radnih mjesta. I ta mjera, doduše, postoji u sadašnjem zakonu, ali znatno je manja od one o kojoj razmišlja Kukuriku Vlada.
Naime, otvaranje novog radnog mjesta ulagačima se sada subvencionira sa 1500 do 3000 eura, ovisno o stopi nezaposlenosti u županiji u kojoj se investicija realizira. Sada bi se ta potpora trebala kretati u rasponu od 3000 do 9000 eura po novozaposlenom, pri čemu bi bolje prošao onaj koji novo radno mjesto otvori u županiji koja ima visoku nezaposlenost, od onog ulagača koji radna mjesta otvori u županijama s manjim stopama nezaposlenosti.
Uz te hitne mjere, koje Banski dvori žele provesti prije ljetne pauze država bi dodatno poticala metaloprerađivačku industriju, s naglaskom na razvoj automobilske industrije i brodogradnje, zatim o prehrambenu, farmaceutsku i drvnu industriju, te o sve one koji se bave obnovljivim izvorima energije i turizmom. No, prije kreiranja mjera za taj, treći stup nove investicijske politike, trebat će izraditi sektorske analize i mjere o kojima se razmišlja uskladiti s Bruxellesom.
