Udruga Franak danas se u ime svojih 3.500 članova službeno obratila Direkciji za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja HNB-a s prijedlogom za postavljanje suradnje koja bi bila usmjerena na pripremu zakonskih i podzakonskih akata koji bi u budućnosti uspješnije i pravednije regulirali odnose između poslovnih banaka i korisnika bankovnih i financijskih usluga.
U HNB tvrde da se nitko ne žali na banke!?
Zapravo Udruga je reagirala na objavljene podatke HNB-a o malom broju pritužbi građana na neregularnosti u poslovanju banaka koje su zaprimili u ovoj godini.
“Navedeni podaci ukazuju na činjenicu da postoji ogromna razlika u percepciji učestalosti neregularnosti u poslovanju banaka od strane potrošača, korisnika bankovnih i financijskih usluga, i Direkcije HNB-a zadužene za njihovu zaštitu”, smatra Udruga Franak koja navodi da se njihovi članovi najviše žale na manipuliranje kreditnom sposobnošću, manipuliranje instrumentima osiguranja, jednostrano mijenjanje ugovorne kamatne stope bez prethodne obavijesti i obrazloženja, nedostavljanje novih otplatnih planova kao sastavnih dijelova ugovora o kreditu prije promjene, visine kamatne stope, ‒ netransparentni obračun kamate i izračun mjesečnih anuiteta, netransparentni obračun i nezakonitu naplatu bankovnih naknada.
Iz udruge Franak ističu da postoji i niz indicije da poslovne banke već dugi niz godina prakticiraju loše poslovno ponašanje, čime rade štetu klijentima i opstruiraju razvoj zdrave konkurencije u ponudi kreditnih i drugih financijskih proizvoda.
Posljedica nepovjerenja u banke
“Takvim ponašanjem dovele su mnoge od korisnika kredita na rub bankrota izlažući ih mogućim ovršnim postupcima nad nekretninama čija je kupnja realizirana namjenskim stambenim kreditima, a svoje poslovanje izložile su rizicima usklađenosti (pravnim rizicima) i reputacijskim rizicima”, naglašavaju iz Udruge Franak dodajući da iako poslovne banke reklamnim kampanjama nastoje zadobiti povjerenje korisnika svojih usluga i potencijalnih klijenata, nepobitna je činjenica da ga one gube i da prosječni potrošač korisni bankovnih i financijskih usluga sve manje vjeruje poslovnim bankama i proizvodima koje one nude.
“Gubitak povjerenja u poslovne banke posljedica je činjenice da one ne posluju u skladu s dobrim poslovnim običajima i da ne vode računa o usklađenosti s drugim pozitivnim zakonima RH. Takav način poslovanja, u kojem se ne poštuje princip jednakopravnosti ugovornih partnera, mogao bi nanijeti nenadoknadivu štetu korisnicima bankovnih i financijskih usluga te izazvati dugotrajno nepovjerenje u poslovne banke i njihove proizvode”, zaključuju iz udruge Franak.
