Estradni umjetnici što su se, kako je Novi list saznao i pisao, našli na meti akcije Porezne uprave koja se bavi građanima čija je imovina u velikom nesrazmjeru s njihovim prijavljenim prihodima, jučer su bili ili nedostupni, ili su njihovi menadžeri poručivali kako ih nitko iz Porezne uprave nije kontaktirao, a kamo li da su već dali bilo kakve izjave pa se pri tom pozivali na pomoć prijatelja i rodbine pri kupovini nekretnina. Najdalje je pri tom otišao Zdravko Barišić, menadžer Marka Perkovića Thompsona koji je rezolutno poručio: “Novi list laže!”.
Neslužbeno, međutim, doznajemo kako je Marko Perković Thompson u tjednu poslije Ukrsa bio u zagrebačkoj Poreznoj upravi. Pri tom je dao izjavu u kojoj sve objašnjava financijskom pozajmicom što ju je dobio iz jedne zemlje Latinske Amerike. Je li tom tako teško će biti poreznicima provjeriti s obzirom da se, kako saznajemo, radi o zemlji s kojom Hrvatska nema sporazum o razmjeni podataka.
Marko Grubnić, znan i kao Modni Mačak, jučer je bio nedostupan. Saznajemo kako je i on jedan o onih koji su svoju izjavu Poreznoj upravi već dali. Pri tom se, navodno, pozivao na roditelje koji su mu financijski pomogli, a koje sad također čeka “rešetanje” od strane poreznika. Lidija Samardžija, menadžerica Zlatana Stipišića Gibonnija, po objavi infromacije kako inspekcija češlja račune i njenog štićenika je izjavila kako njih nitko iz Porezne inspekcije nije kontaktirao.
Naši izvori, međutim, tvrde kako su i Zlatan Stipišić i kolega mu Dražen Zečić (čiji je mobitel za našeg zvanja bio isključen op.a.) pozive primili, primitak potvrdili, te se izjasnili da će dati iskaz do petka kada za sve pozvane istječe rok za očitovanjem. Porezna uprava zato nije primila povratnicu od također pozvanih poduzetnice Fani Horvat i njenog partnera gradonačelnika Splita Željka Keruma, Jelene Rozge i Maje Šuput.
Podsjetimo, provjera imovine estradnjaka je dio šire akcije Porezne uprave koja je jednostavno usporedila popis nekretnina i prijavljenih prihoda građana, te dosad uočila da se kod 3.000 ljudi radi o velikim nesrazmjerima, odnosno da je stečena imovina za najmanje 25 posto viša od prijavljenih prihoda. Od tog broja na razgovor ih je već pozvano dvije tisuće. Ukoliko ne uspiju objasniti odakle im imovina, država će razliku između prijavljenih prihoda i vrijednosti imovine tretirati kao neprijavljeni dohodak i na njega naplatiti porez. No, ukoliko se ni taj porez ne uspije naplatiti od poreznog obveznika s imovinom znatno većom od prihoda, država će ih kazneno goniti za utaju poreza. Maksimalna zapriječena kazna za takvo djelo može, ovisno o iznosu o kojem se radi, iznositi i do deset godina zatvora.
