Etnološki pristup je vezan uz tradiciju i naše autohtono i trebali bi raditi na pokazivanju te naše tradicije prilikom ulaska u Europsku uniju, jer to nas može spasiti, kazala je Marčela Guina, diplomantica na Odjelu za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru na predavanju “Tradicijsko obiteljsko maslinarstvo u Europskoj uniji” održanom danas u Gradskoj loži.
Kao dobar primjer napredovanja, ali i mogućnosti zarade, Guina je istaknula Lunske maslinike i spoj etnologije i turizma. Predavanje je organizirano u sklopu Dana Masline 2012., a organizatori su bili Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar te Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru. Predavačica Marčela Guina kazala je da većinu hrvatskog maslinarstva čine mala obiteljska gospodarstva te da će ulazak u Europsku uniju, otvoriti brojne mogućnosti, a neke su već i otvorene.
– Obiteljska gospodarstva ući će u jednu novu formaciju. Jednostavno, kako bi uspjeli na tom velikom tržištu, oni se moraju udružiti i to je jedini izlaz za našeg malog maslinara. Više nema prodaje na štandu ili natpisa ispred kuće, jer to sivo tržište će se kažnjavati, kazala je Guina ističući kako kvaliteta već postoji, a mogao bi se ravzviti i brend.
Kao jedan od velikih problema Marčela Guina je navela neiskorištenost fondova Europske unije.
– Problem je birokracija. Mali maslinari imaju poticaje za koje se moraju prijaviti preko interneta, a što bi jedan maslinar s Brača ili Hvara koji je cijeli dan u masliniku po internetu tražiti mogućnosti. Postoje ljudi zaduženi za pomoć, ali njima predavanja trebaju biti direktno kod kuće te im se treba pomoći kako da se prijave i dobiju te silne poticaje. To su veliki novci koji će biti neiskorišteni, ako se ne pokrenu već sada, kaže Guina dodajući kako ministarstvo nije još osluhnulo što je potrebno malim maslinarima te da je to šteta.
