Imamo toliki broj djece koja uče glagoljska slova, neki već samostalno pišu na glagoljici, izrađuju najrazličitije predmete s motivima glagoljice, da smo ih podijelili u pet grupa.
To su djeca vrtićke i osnovnoškolske dobi, takve imamo četiri grupe, a peta skupina su srednjoškolci.
Početkom školske godine smo ukazali na nedovoljnu prisutnost glagoljice u obrazovnom sustavu, medijima i kulturi, pa smo prije nekoliko dana sazvali skup na kojem smo s profesorima povijesti iz osnovnih i srednjih škola govorili o primjeni glagoljice u nastavi povijesti – kaže Danijela Deković, predsjednica Udruge glagoljaša “Zadar”, koja je u nepuna dva mjeseca od osnivanja primila u članstvo 120 osoba, a zainteresiranih je, kaže Danijela Deković, sve više.
Udruga glagoljaša “Zadar” prva je takva udruga u Zadarskoj županiji, a „baza” joj je, iako se najviše radi u Svetom Filipu i Jakovu, u zadarskom muzeju SICU (Stalna izložba crkvene umjetnosti).
Prijevodi, pjevanje…
– Zadarsko područje možemo smatrati kolijevkom glagoljaštva u Hrvatskoj, a do sada nije bilo sustavnog proučavanja glagoljske baštine i njezinog adekvatnog valoriziranja. Na tome ćemo intenzivno raditi, dok je druga naša zadaća rad s mladima. To su glavni razlozi osnivanja udruge – istaknula je Deković.
U udruzi je 80 djece od vrtićke do srednjoškolske dobi, a aktivnosti ostalih članova vezane su uz složene radionice na kojima se prevode originalni glagoljski tekstovi. Udruga je priredila više predavanja o povijesti glagoljice i glagoljske pismenosti, a usporedo rade na oživljavanju i njegovanju glagoljskog pjevanja.
Rezultati rada na satovima kreativnih radionica vrlo su konkretni: motivi glagoljskih slova oslikavaju se na svili koja se koristi za različite namjene, a osobito je popularan nakit od drva.
– Iz Slavonskoga Broda, od braniteljske zadruge „SPUŽ” („Sjeme-Panj-Umjetnost-Život”) dobivamo drveni materijal koji oblikujemo i na komade drva urezujemo glagoljska slova. Od tih komada potom pravimo nakit – kazala je Danijela Deković. Izrađuju se i vezovi, mozaici od ulomaka keramičkih pločica, vrećice…
– Činimo sve da sačuvamo glagoljicu od zaborava, da je učinimo „vidljivom” i na uporabnim predmetima, da educiramo djecu…
No trebamo postići da glagoljaštvo uđe u naš obrazovni sustav, kao izborni predmet ili na neki drugi način. Danas je ona u udžbenicima uistinu premalo zastupljena – istaknula je Deković.
