Vodonosac “Zrmanja” sprema se na hitnu plovidbu iz Zadra prema Molatu s punim kapacitetima rezervoara od tisuću kubika vode. Razlog je ekstremna suša koja je pogodila zadarsko područje već u zimskom razdoblju, a ne padnu li obilne kiše ovoga proljeća, ovogodišnje bi ljeto moglo biti jedno od najgorih sušnih razdoblja za poljoprivredu, ali i opskrbu kućanstava.
– Zatražili smo od Ministarstva regionalnog razvoja odobrenje za interventne mjere prema Molatu, kojemu će biti hitno prebačeno dvije tisuće kubika vode. U tijeku su kontakti s ostalim mjesnim odborima kako bismo vidjeli kolike su potrebe za vodom. Do tada ćemo raspisati i koncesiju za prijevoz vode prema otocima, s čime smo morali pričekati dok Ministarstvo imenuje svoga čovjeka u Ministarstvu, iako potrebe za tim već postoje. Sve se to prošlih godina obavljalo do lipnja kada je počinjala opskrba otoka vodom, međutim prošle godine to je krenulo u travnju, a ove godine već u ožujku, što dovoljno govori o razmjerima suše – kaže pročelnik Grada Zadra za poljoprivredu i razvitak otoka Ivica Katić, dodajući kako je prošle godine prevezeno 51 tisuća kubika, dok je prijašnjih godina prosjek bio 28.500, što je golemo povećanje.
Vlačine prazne
– Akumulacija Vlačine već je sada prazna i pitanje je hoće li se moći napuniti čak i s obilnijim oborinama do ljeta. Ako se to ne dogodi, nećemo izdržati sezonu, odnosno ostat ćemo bez vode u najosjetljivijem razdoblju u godini, što bi značilo pravu katastrofu za nas – kaže Šime Žuža, poljoprivrednik s Baštice koja ovisi o navodnjavanju iz nedavno obnovljene akumulacije.
U ovom razdoblju prijašnjih bi godina obično bila puna do vrha. Sada je situacija zabrinjavajuća jer će bez kiša do ljeta biti – potpuno prazna.
– Situacija je dosta loša i ako se nastavi suša, neće biti dobro. Snijeg koji je pao zapravo je zanemariv jer su količine vode nastale njegovim topljenjem nedostatne. Ima nekih najava da bi idućega tjedna opet trebalo doći do snižavanja temperatura uz veće količine kiše, ali sve je to još nedovoljno. Ako značajnije kiše izostanu, možemo govoriti o zimi bez oborina, što je katastrofa za poljoprivrednu proizvodnju jer se zalihe vode u prirodi popunjavaju najviše baš u tom razdoblju. Doduše, trenutno ne trpi sušu ni jedna kultura, ali već sada ima puno problema jer ne možemo davati preporuke za gnojidbu, koja po kalendaru ide sada, zbog nedostatka vode. Kako napraviti kvalitetnu prihranu na sušnom tlu? Moguće je, doduše, nekim metodama hidrognojidbe, ali klasična gnojidba dušikom nemoguća je bez vode – zabrinuta je Gordana Dragun, voditeljica Područnog ureda Hrvatske poljoprivredne komore.
Osim u poljoprivredi, problemi se mogu očekivati i u vodoopskrbnom sustavu grada Zadra. Pokazalo je to uostalom prošlo ljeto kada je bez vode ostala čitava tzv. visoka zona grada. Jesu li Grad Zadar i Vodovod poduzeli sve da se građani, ali i brojni turisti, ne dovedu i ovoga ljeta u sličnu situaciju?
Manje isporuke Biogradu
– Dobro je da to pitanje postavljate već sada, kada je pravo vrijeme da se vodoopskrbni sustav pripremi i tako uklone teškoće. Gradska uprava, na čelu s gradonačelnikom Zvonimirom Vrančićem, održala je niz sastanaka s odgovornim ljudima iz Vodovoda te upravo to isto zatražila od njih – da se pripreme na neočekivane situacije do kojih bi moglo doći, jer se već sada vidi da bi moglo biti problema ako se situacija ne promijeni i ne uslijede obilne kiše do ljeta.
Već je dosta učinjeno, postavljena je crpka s magistralnog cjevovoda prema vodospremi Čubrijan iz koje se ospkrbljuje visoka zona, ali nije samo to dovoljno: treba se pripremiti za probleme u sustavu, potencijalne krađe vode i gubitke u sustavu.
Neke od mjera su i manje isporuke prema Biogradu koji se mora okrenuti Šibenskom vodovodu i uključenju Hrvatskih voda u tu priču, a svoj posao moraju odraditi i tehničke službe vodovoda te smanjiti gubitke na najmanju moguću mjeru.
Ipak, treba biti i realan, ako se ova ekstremna situacija nastavi, moramo se pripremiti na teškoće jer ne može ni Vodovod napraviti čudo u takvim uvjetima. Ne padnu li kiše do ljeta, problema će sigurno biti, unatoč svemu što smo poduzeli – zaključuje zamjenik gradonačelnika Darko Kasap.
Mišel Kalajžić
snimio: Luka Gerlanc / CROPIX
Ispod svakog prosjeka
Koliki su razmjeri suše, najbolje svjedoče precizna mjerenja sinoptičkih postaja u Zadru. U siječnju je na Puntamici izmjereno 12,4 milimetra kiše po četvornome metru, a na aerodromu Zemunik 20,7. Desetogodišnji prosjek za siječanj je 94,7 mm u Zadru, odnosno 100 mm u Zemuniku. Nije puno bolja ni veljača kada se u Zadru mjerilo 16,5 mm, a kod Zemunika 11 mm, što je također znatno ispod desetogodišnjeg prosjeka, koji iznosi 65,4 mm za Zadar i 75,9 za Zemunik. Čitave prošle godine u Zadru je palo 550 milimetara kiše po četvornome metru, dok je prosjek 890 milimetara, a ova bi godina, ne uslijede li kiše, mogla biti još i gora od lanjske.
Pale i razine podzemnih voda
– Situacija s maslinama je već sad iznimno teška. Zemlja ispod stabala je bezvodna i tvrda, a suša je zahvatila i dublje slojeve zemljišta. Što će tek biti ovoga ljeta ako je sad u ožujku ovako? Masline je “sredio” i led, a oporavak stabala usporava izostanak vode, tako da nam se ne piše dobro ove godine – upozorava jedan maslinar.
Ljudi koji se bave bušenjem podzemnih izvora vode kažu da su razine podzemnih voda pale za 20 metara. To znači da tamo gdje se voda nalazila na 20 metara dubine, sada je na 40 metara, a to opet može otežati navodnjavanje poljoprivrednih kultura, osobito maslinika koji su se zadnjih godina spašavali upravo iz podzemnih izvora.
