U organizaciji Udruge turističkih vodiča Donat Zadar u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održana je tribina “Otočni dragulji Zadarske i Šibensko-kninske županije: Park prirode Telašćica i Nacionalni park Kornati”. To je deveta u nizu javnih tribina uz sudjelovanje stručnih predavača, kojima se značajno podiže razina osposobljenosti turističkih vodiča.
Kako je kazao predsjednik udruge, Nenad Marčina, turistički vodiči se u svojoj praksi često susreću s mnogim izazovima. Tribine su se pokazale kao uspješan način njihove sve bolje stručnosti i informiranosti o kulturnim i prirodnim znamenitostima o kojima govore turistima. Također, zadarska Udruga turističkih vodiča Donat, jedina je koja ovim putom dodatno radi na osposobljavanju svojih članova. Zahvaljujući udruzi i zalaganju Radoslava Bobanovića postignut je i dogovor s Državnim inspektoratom da se tijekom turističke sezone suzbije ilegalno obavljanje ove djelatnosti.
Marčina je okupljenima ispričao mnoge zanimljive anegdote iz svoje bogate vodičke prakse, pa i one vezane uz Dugi otok, temu ove tribine, i zatim najavio stručne predavače od kojih je prvi bio prorektor Sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Faričić, s predavanjem “Geografske posebnosti Dugog otoka i Kornata te pripadajućeg akvatorija”.
– Dugi otok i Kornati su kontaktni prostor, dakle prostor dodira različitih prirodnih čimbenika, ali i društveno-gospodarskih aktivnosti. Na tom specifičnom kontaktu, u sredozemnom podneblju, kontaktu mora, krškog reljefa, specifičnoga raslinja, već tisućljećima živi i djeluje čovjek i pridonosi oblikovanju toga krajolika. Kako se danas govori o tome što su to elementi prirodne i kulturne baštine ili što su to pojedinačni, prepoznatljivi dijelovi prirodnoga krajolika, a što su to dijelovi kulturnoga krajolika, onda svakako upravo na našim otocima jako teško možemo taj mozaik razlučiti na sastavne dijelove. Svaki taj pojedini kamenčić je toliko umrežen, toliko integriran u cjelokupni sustav otoka da je teško izdvojiti svaki taj dio. Tijekom stoljeća u kojima su otočani nastanjivali taj prostor, bez obzira na njihovu narodnost, vjersku ili drugu pripadnost, doista su pridonosili specifičnom suživotu prirode i čovjeka, istaknuo je dr. Faričić.
Ukazao je na usitnjenost ovog prostora koja je kroz povijest doprinosila njegovom šabloniziranom prikazu na zemljovidima te otežanoj navigaciji sve do naših dana. Faričić se osvrnuo i na demografska kretanja na Dugom otoku, koja su od Prvog svjetskog rata u padu te je tako današnji broj stanovnika 1.661.
Idući predavač bio je dipl. ing. Vladislav Mihelčić s izlaganjem pod naslovom “Geologija u Nacionalnom parku Kornati” u kome se osvrnuo i na povijesni ustroj Nacionalnog parka Kornati i Parka prirode Telašćica 1988. godine te kazao nešto i o motivima koji su potakli da se ovo područje zaštiti kao nacionalni park.
– Prije svega to je biološki i geomorfološki vrlo bogato podmorje. Zatim “otočnost” – to je termin koji je uveo dr. Vladimir Skračić i koji se meni jako svidio i sama ta riječ govori, odnosno opisuje jedan od glavnih elemenata: puno malih otoka na relativno malom prostoru, kazao je Mihelčić.
Uvala Telašćica i slano jezero Mir
Dipl. ing. Milena Ramov održala je predavanje “Život u podmorju Parka prirode Telašćica” kojeg je posebno predstavila.
– Uvala Telašćica se nalazi na južnom dijelu Dugoga otoka, površina joj je 70 četvornih kilometara, od čega 45 kilometara otpada na more, dakle više od pedeset posto. Ostatak otpada na kopno, kopnena staništa u kojima veći postotak zauzimaju pašnjaci, a nešto manje šume, uglavnom alepskog bora i hrasta crnike, kazala je Ramov predstavivši najveće znamenitosti Parka prirode, a to su sama uvala Telašćica, kao jedna od najvećih i najrazvedenijih uvala Jadrana, dužine 8 km, a širine od 150 metara do 2 km. Drugi temeljni fenomen Telašćice je slano jezero Mir, krška depresija, nastala podizanjem razine mora krajem ledenoga doba. Ramov je također prikazala okupljenima bogati biljni i životinjski svijet ovoga podruja s njegovim mnogim osobitostima.
