Sve je izglednija gradnja drugog velikog akumulacijskog jezera na zadarskom području, nakon akumulacije kod Suhovara koja se počela uređivati prije 40 godina.
Vlačine su prije godinu dana dovršene, a sad se priprema dokumentacija za akumulaciju Kotao, u Kulsko-korlatskom polju.
Ministarstvo zaštite okoliša je ovaj tjedan odobrilo projekt, utvrdilo da se akumulacija može graditi uz strogo pridržavanje uvjeta zaštite okoliša.
– Važan je to korak u realizaciji ovog velikog projekta jer je riječ o akumulaciji za napajanje više od 200 hektara poljoprivrednih površina u neposrednoj blizini, a sustav će imati funkciju i u zaštiti od bujica. Sad slijedi izrada idejnog i glavnog projekta i sve druge pripreme za aplikaciju za sredstva iz strukturnih fondova EU-a jer se radi o uistinu velikom projektu bez kojeg neće biti moguća suvremena poljoprivredna proizvodnja- kaže Danijel Segarić, pročelnik za poljoprivredu Zadarske županije, koja je do ove faze vodila projekt, a sad će ga zbog veličine preuzeti Hrvatske vode.
Prema projektu Vodoprivredno-projektnog biroa iz Zagreba, akumulacija bi bila smještena na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Kulsko-korlatskog polja, neposredno uz izvorišnu zonu vodotoka Klićevice kojeg čine tri vrela (Bijeli vir, Kotao i Ljuljevac).
Slijevna površina s koje će dotjecati voda u akumulaciju Kotao predviđena je u površini od 14,6 četvornih kilometara, s tim da će biti izgrađen i lateralni kanal za kontroliranje puštanja voda u akumulaciju.
Naime, osim za potrebe navodnjavanja, ova bi akumulacija služila i za zaštitu od bujica koje na tom području povremeno znaju nanijeti velike štete, a i nizvodno uz tok Klićevice.
Predviđa se gradnja zemljane brane dužine 720 metara i visine do 10 metara, a u akumulaciji bi se moglo prikupiti 1,8 milijuna prostornih metara vode. To znači da bi po količini vode ova akumulacija bila gotovo dvostruko veća od Vlačina.
S tom količinom vode moguće je navodnjavati 500 hektara poljoprivrednih površina. Sam prostor planirane akumulacije Kotao zauzima površinu od 60 hektara, a to je svega 2,9 posto Kulsko-korlatskog polja.
Projektanti su procijenili da bi samo zemljani radovi mogli stajati oko deset milijuna kuna, no značajnu stavku će sigurno činiti i otkup privatnih parcela na području buduće akumulacije koje čine oko 80 posto predviđene površine, a riječ je o neobrađenom poljoprivrednom zemljištu.
A tu je još sustav za navodnjavanje ne samo uz samu akumulaciju nego i nizvodno, sve do Vranskog bazena koje bi se također dijelom moglo navodnjavati iz Kotla.
– Izvjesno je da bi najveći korisnik mogao bit Badel koji na padinama prema Korlatu ima 110 hektara vinograda, a planira podići još 90 hektara. A tu su i brojna obiteljska gospodarstva na području Smiličića koja podižu trajne nasade – kaže Segarić.
Akumulacija Kotao je svakako vrlo zahtjevna investicija koja čeka potporu europskih fondova, investicija bez koje nema budućnosti za ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju u Ravnim kotarima.
