Zadar, (IKA) – Na blagdan sv. Krševana, zaštitnika Zadra, misno slavlje u katedrali Sv. Stošije u Zadru u četvrtak 24. studenoga predvodio je katedralni župnik mons. Ivan Mustać. Svetkovina je počela Svečanom Večernjom koju je u srijedu 23. studenoga predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić, noseći u svečanom ophodu na početku bogoslužja ruku-relikvijar sv. Krševana. Krševan je bio duhovnik sv. Stošije; dok je bila u tamnici, svojim ju je pismima tješio i bodrio Božjom riječju i duhom. Zbog propovijedanja kršćanstva bačen je u tamnicu te mu je odrubljena glava za Dioklecijanova progona u 4. st. Zadrani ga časte od 7. st. Njemu posvećena romanička crkva obnavlja se pa se posljednjih godina mise služe u katedrali. Lik Krševana viteza u oklopu na konju nalazi se na zastavi i grbu Zadra te se uz njegov blagdan dodjeljuju nagrade Grada Zadra zaslužnim građanima.
Poput sv. Pavla, mnogi sveci i mučenici kad su spoznali Krista, sve drugo smatrali su gubitkom. Mnogi sveci htjeli su biti mučenici. Navijestiti Krista je sveti poziv, poručio je mons. Mustać istaknuvši:
“Biti kršćanin znači puno puta gubiti svoj život; u najmanju ruku, gubiti ugled i stvari ovog svijeta. Sv. Krševan je mogao napredovati. Bio je vojnik, mogao je imati karijeru. Ali, prvi kršćani bili su spremni mijenjati život i svoj posao ukoliko taj posao nije bio u skladu s kršćanskim načelima. Ili toliko svjedočiti za Krista da su bili spremni izgubiti i vlastiti život. Mi živimo u vrijeme kompromisa”. Mustać je podsjetio na iskustvo iz 1980-ih dok je bio župnik u Benkovcu. U tamošnjoj srednjoj školi među 30 učenika bilo je pet katolika. “Tada su nastavnici i ravnatelj kršili osnovna ljudska prava. Dizali su učenike i pitali ih tko ide u crkvu i na vjeronauk. Tri djevojke su išle redovito u crkvu. Ustale su – u ono vrijeme! Ustala su i dvojica mladića koji nisu išli u crkvu. Ali, su ustali iz inata, ponosa. Ta su djeca riskirala da ih se u školi mrzi, da im se snizi ocjena, da nemaju karijeru. Koje svjedočanstvo!? Imamo li mi takvih mladih danas”, upitao je mons. Mustać, istaknuvši da danas nedostaje takve hrabrosti koju kršćanin treba imati. Predstavio je i lik svećenika mučenika iz Zadarske nadbiskupije: don Ante Adžija, župnik Starigrada Paklenice. Godine 1944. četnici su ga natovarili teretom prema Obrovcu te ga na livadi masakrirali. Bio je nedolično pokopan, tek je 1959. g. pokopan na groblju u Starigradu. Od Krševana do naših dana i on je svjedok, ispovjedaoc, mučenik vjere, rekao je mons. Mustać.
Krševan je odbio ponudu visoke državne funkcije prefekta i konzula Rimske provincije, laskave titule i sigurnu karijeru zbog vjere u Isusa, rekao je u homiliji Večernje nadbiskup Puljić. “Kad su odgovorni za vodstvo grada za svog zaštitnika birali tog vrlog rimskog časnika, znali su da biraju osobitog Božjeg viteza. Krševan je bio dobar vojnik i podanik cara Dioklecijana, ali i vrli učenik Isusa iz Nazareta. Bio je angažirani kršćanin koji se nije bojao. Bez straha i stida očitovao je svoj životni stav i svoje opredjeljenje”, rekao je mons. Puljić. “Prepoznajmo u Krševanu njegove viteške odlike i odluke, da nam njegovi ideali zaista budu uzor u životu, odgoju, radu, kulturi, javnom i privatnom nastupu. Krševanu nije bilo lako u ondašnjem svijetu s kojim se suočio, a bio je protiv Krista i kršćanstva. No, nije se umarao po tamnicama i zatvorima sokoliti kršćane da ustraju u vjeri i da se ne boje. Mučenika Krševana ništa nije moglo rastaviti od ljubavi Kristove”, rekao je mons. Puljić, dodavši da i u sadašnjem vremenu i svijetu koji bježi od Boga nije lako govoriti o ljubavi Krista uskrslog, providnosti i planovima našeg spasenja. Koliko je Krševan srastao s podnebljem grada potvrđuje i da su mu Zadrani u području prava posvećivali nekoliko slobodnih dana. Po statutu, tri dana prije i tri dana poslije blagdana sv. Krševana, knez je mogao prestati saslušavati parnice a prognani iz grada mogli su se vratiti i ostati. Danas zbivanja uz blagdan zaštitnika Krševana započinju dva tjedna prije blagdana i traju tjedan poslije, a obuhvaćaju niz inicijativa u javnom, kulturnom i sportskom životu
