Nositelj liste HSS-a u 9. izbornoj jedinici na predstojećim parlamentarnim izborima Zoran Smolić u razgovoru za Radio 057 i portal 057info tvrdi kako HSS nije stranka slizana s HDZ, niti trgovačka stranka.
Smolić je profesor fizike koji 1991. godine prekinuo rad u školi kako bi se uključio u obranu Hrvatske. Od 1993 do 2001. godine bio je ravnatelj Industrijsko obrtničke škole u Šibeniku, a od 2001. do 2003. dogradonačelnik Šibenika. Dužnost zamjenika ravnatelja Agencije za obrazovanje odraslih obnašao je od 2008. do 2009. godine od kada je zamjenik župana Šibensko-kninske županije. U HSS-u je obnašao dužnosti predsjednika temeljnog ogranka Crnica, predsjednika GO HSS Šibenik, a sada je predsjednik ŽO HSS Šibensko-kninske županije te član Glavnog odbora HSS. Dva puta je bio biran u Gradsko vijeće Grada Šibenika, te dva puta u Županijsku skupštinu Šibensko -kninske županije. Kao nositelj liste u 9. izbornoj jedinici očekuje ulazak u saborske klupe.
Gospodine Smolić, zašto HSS zaslužuje novi mandat u Saboru?
-Zato što je opravdao interese svojih birača i građana Republike Hrvatske, jer smo do kraja mandata uspješno realizirali sve što smo dogovorili sa koalicijskim partnerima kroz dva dijela unutar Vlade, a to su Ministarstvo regionalnog razvoja i Ministarstvo turizma, a u početku i kroz Ministarstvo poljoprivrede. Držim da su ta ministarstva uspješno odradila svoju zadaću u Vladi koja je za nama. Isto tako mogu naglasiti da su naši ljudi u Vladi, ali i na lokalnim i regionalnim razinama služili, a ne vladali i da bez repova ulazimo u novu izbornu utrku. Ne trebamo se stidjeti onoga što smo radili kroz protekle četiri godine.
Je li se HSS previše “slizao” s HDZ-om?
– Neki nam to predbacuju, poručuju kako smo “slizani” s HDZ-om. To apsolutno nije istina jer naša se koalicija i zajedništvo temeljilo na sporazumima o programima. Mi nigdje nismo imali bitnih odstupanja od tih dogovora niti neuralgičnih točaka koje nismo mogli rješavati u ovoj Vladi. Nama se nije miješalo u naše resore, niti smo se mi miješati u resore HDZ-a. To što smo svjetonazorski bliski i što imamo slične programske ciljeve, ne znači da smo se pretvorili u blizance HDZ-a. U nizu točaka nemamo iste stavove i mišljenja i to javno iznosimo bez ikakvih bojazni da ćemo zato biti lošiji koalicijski partneri. Mi nismo takvi da ćemo kada nam se nešto ne sviđa svog partnera omalovažavati i pljuvati ili da ćemo izlaziti iz koalicije kao što su to neki radili misleći da će imati bolju poziciju uoči predstojećih izbora. To je neodgovorno prema sebi, biračima i građanima.
Je li HSS predao resor poljoprivrede i izdao seljake?
– U najmanju ruku ne možemo govoriti o predaji resora. Ono što smo zacrtali u resoru poljoprivrede smo u naravi i ostvarili . Svi poticaji, ali i ciljevi o kojima smo govorili u programima preporoda hrvatskog sela su ostvareni, normalno ne u cijelosti jer je u pitanju projekt koji se treba razvijati dugi niz godinama, jer se preporod ne događa preko noći. Uz to mi smo i nakon što je ministarstvo preuzeo ministar Čobanković u njemu imali tri državna tajnika, ravnatelje uprava i ljude koji su radili na realizaciji naših programa. Dakle, mi nismo amputirani, kao što neki žele reći, iz Ministarstva poljoprivrede i nismo se na taj način odrekli odgovornosti za ono što se događa u sektoru poljoprivrede jer je to dio naše strategije.
Je li HSS trgovačka stranka?
– Da smo mi bili trgovačka stranka kao što nam imputiraju, da smo htjeli trgovati onda bi sasvim sigurno imali više mandata, izvršnih funkcija i tražili bismo ustupke kada su primjerice HSLS i Sanader odlazili iz Vlade. Mi nismo tražili ništa, nismo ucjenjivali partnera. Držali smo se dogovora. Ali, molim vas…Na našoj političkoj sceni normalno je da su u zagrljaju HDSSB i HSP, HSP i SDP. HNS i HSP itd, a za HSS je rezervirana sintagma trgovine. Ja to odričem. To je, u najmanju ruku, smiješno, poglavito kada dolazi iz jednog političkog miljea gdje se natječu tko će koga više oblatiti. Mi se toga čuvamo, na nikoga ne bacamo smeće i blato. Jedini pravi politički put je politička uljudba i na tome ćemo ustrajati do kraja bez obzira što o nama govorili i mislili.
Politička uljudba, ali i politički program. Koji su temelji Programa 5+ kojeg nudi HSS?
– Ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske koji se naslanja na program preporoda hrvatskog sela je naš temelj, glavni cilj. Držimo da je to jedna od točaka oko koje ćemo se sigurno naći svi, iako svi želimo povećati i proizvodnju. Mi nismo sindikat hrvatskih seljaka, već imamo strategiju preko koje mislimo da možemo Hrvatsku izvući iz krize. Nismo za deindustrijalizaciju, ali ni za reindustrijalizaciju na način kako je to bilo sredinom prošlog stoljeća. U našem konceptu povratka na hrvatsko selo želimo sačuvati kompletan hrvatski prostor koji može biti u funkciji poljoprivrede, turizma i ugodnog življenja. Mi smo svjedoci da je u 10 godina 180 hrvatskih sela ostalo pusto, naša sela i zaleđa gradova su prepolovljena, a broj ljudi na zavodima za zapošljavanje raste. Međutim, isto tako je činjenica da se velik broj ljudi vraća na obiteljska gospodarstva, a to je dio naše strategije. Mi smo planirali 100 000 takvih gospodarstava, a na svu sreću ima ih 200 000, no nisu svi u jednakoj fazi razvoja. Ipak, činjenica stoji da kada dođete u bilo koji kraj Hrvatske vidjet ćete nova, snažna, mlada domaćinstva. Znači temelj programa HSS-a je obitelj, dom, domovina, a to možete povezati kroz ovu priču obnove hrvatskog sela, odnosno ravnomjerni regionalni razvoj. Ne da razvijamo samo četiri-pet centara već i periferiju koja mora biti nositelj razvoja tih centara.
Kada govorimo o temeljima našeg programa moramo istaknuti zaštitu okoliša na modelu zelene ekonomije, turizam na modelima novog razvoja i borbu za očuvanje najvažnijih resursa kao što su prostor, šume, vode i sirovinske osnove.
Može li Hrvatska uspjeti bez pomoći MMF-a?
– Vjerujem da može. Neću reći da je MMF bauk kojeg se treba bojati, ali je činjenica da mi imamo dovoljno mladih, pametnih i sposobnih ljudi koji vape za angažmanom. Ne treba nam nitko sa strane. Možemo u našoj kući uvesti reda sami. Hrvati su se nauživali tutora. Moramo biti dovoljno svjesni gospodari. Kada nemamo-trebamo rezati, kada imamo- trebamo ravnomjerno dijeliti. Posve sam siguran da to ne može nitko bolje napraviti od nas samih.
Kako vidite ulogu obrazovanja u razvoju gospodarstva u Hrvatskoj?
– Godinama to ističem u svom djelovanju. Zastali smo tamo gdje smo bili preko 15-20 kada smo govorili o novoj hrvatskoj školi, zastali smo kod mreže škola i programa. U suvremenom društvu gdje se uvode nove tehnologije i kvalifikacije mi tako ne možemo opstati. Taj koncept se mora mijenjati. Školski sustav mora davati nove kompetencije ljudima koji izlaze na tržište rada te na taj način unapređivati hrvatsko gospodarstvo. Od viših kvalifikacija očekujem da budu kreatori razvoja hrvatskog gospodarstva. Oni moraju biti ti koji će kreirati izlaze i rješenja u kriznim situacijama, ali i nuditi rješenja za budućnost. Nužno je kreirati i davati rješenja. Ne očekujem da to bude samo kroz materijalni dio već i kroz duhovni jer bez humanizma nema napretka ni u tehnologijama.
Na koji način ustrojiti lokalnu i regionalnu zajednicu pitanje je oko kojeg se lome koplja u ovoj predizbornoj kampanji. Stav HSS?
– Mi imamo koncept regionalizacije davno prihvaćen. Kao stranka ustrojeni smo na principu regija, funkcioniramo kao pet regionalnih organizacija, a jedna od tih je regija Dalmacija. Naša je želja da se i država organizira na principu regija i mi tražimo partnera za realizaciju tog programa. S druge strane lokalna i regionalna zajednica nije tako usitnjena kako se priča. Hrvatska ima oko 8000 stanovnika po jedinici lokalne samouprave, a Francuska 1 800. Neke zemlje 700 ili 800, a neke pak i 20 000. Ali, to nije mjerilo jer da je Bilicama bilo dobro u Šibeniku ne bi se one odvajale. Niz malih općina su procvjetale kada su se odvojile od velikih centara. Poruka je to velikim centrima da moraju voditi brigu o svojoj periferiji. I nismo zato da se male općine ukidaju jer nemaju dovoljno sredstava da bi na kvalitetan način osigurale vlastiti razvoj. Zaboravljamo da neke sredine, kao što je Zagreb, imaju sredstva koja ubiru iz džepova svih nas zajedno i onda ih distribuiraju gdje oni procijene da je dobro. Isto to radi i država. Mi smatramo da lokalna zajednica treba biti centralno mjesto življenja svih naših ljudi, a regionalni razvoj mora biti ravnomjeran i pošten.
Što je s pitanjem decentralizacije? Često se može čuti usporedba kako je nekada sve završavalo u Beogradu, a danas u Zagrebu.
– Osobno ne želim reći da sve ide u Zagreb. Zagreb je naš glavni grad. Volim Zagreb iako sam Šibenčanin i držim da se svi tako moramo odnositi. Glavni je to grad svih Hrvata. Ali, isto tako državna vlast mora se bitnije decentralizirati, ne 5 ili 6 posto proračuna, ne samo funkcijama. Treba decentralizirati sredstva, a kroz njih i funkcije. Tako će se svi krajevi Hrvatske ravnomjerno razvijati. Krajevi kao što su otoci i Zagora nemaju autobusnu liniju do nekih udaljenih mjesta. Kažu košta. Pa puno više će nas koštati ako ti krajevi ostanu pusti, bez ljudi. Dakle, decentralizacija pod svaku cijenu. To je jedan od uvjeta opstanka.
Kako animirati ljude da izađu na izbore, kod nekih se razočaranje pretvorilo u ravnodušnost, nezainteresiranost, ne doživljavaju izborni dan kao praznik demokracije?
– Mi boljih oblika demokracije ne poznajemo. Nije to samo delegirano pravo svake četiri godine. Svako malo su izbori lokalni, komunalni, za predsjednika… U ovome trenutku odgovornost je svih nas da damo svoj glas za opcije za koje smatraju da će ih na pravedan način voditi da će skrbiti o boljitku Hrvatske. Treba slaviti demokraciju. Kojim će smjerom krenuti Hrvatska odlučit će građani, a mene veseli činjenica da živimo u uvjetima u kojima je svima nama takvo što omogućeno. Pozivam građane da izađu 4. prosinca na izbore, da glasuju za listu HSS, u 9. izbornoj jedinici za listu broj 10. Znat ćemo to cijeniti i sasvim sigurno sve programe korigirati u interesu naših ljudi.
