U prvi razred Osnovne škole Petra Lorinija u Salima ide samo pet učenika, dogodine će ih biti troje, godinu poslije opet samo troje.
U svih osam razreda nastavu sluša 63 djece, a samo prije deset godina bilo ih je duplo više.
Drugu “živu” školu na području općine Sali, onu u Božavi, trenutačno pohađa četvero učenika: dva su u prvom, jedan u šestom i jedan u sedmom razredu! Alarmantne brojke pokazuju da najveći otok Zadarske županije nezaustavljivo odumire, školske zgrade u svim ostalim mjestima odavno su zatvorene, imaju drugu namjenu ili jednostavno propadaju.
– Ne znam, pesimist sam, nisam siguran da je ovo ikako moguće zaustaviti. Trend je katastrofalan, otok ostaje bez ljudi, a škola bez djece – rezigniran je i ravnatelj škole Ratko Pelicarić.
Njegovu ocjenu podupire i popis stanovništva: prije deset godina Dugi otok je imao 2500, a ove godine 1688 stanovnika.
– Najveći problem nastane kada djeca krenu u srednju školu, tada se sve otočne obitelji sele u Zadar jer je nemoguće odavde ići u srednju školu.
To se može riješiti jedino tako da se katamaranska vožnja od 45 minuta do Zadra prilagodi učenicima, ali tada bi bili zakinuti drugi putnici, pa rješenja jednostavno nema – kaže saljski načelnik Zoran Morović i navodi jedan od najnovijih “slučajeva državne brige” za razvoj ili opstanak otoka.
– Evo kako nam država “pomaže”: odlukom Ureda državne uprave u Zadru naš matičar više nema pravo ovjere dokumenata iako je to cijeli život radio i za to je osposobljen!
Zbog toga za svaku, pa i najsitniju ovjeru dokumenata Saljani moraju kod javnog bilježnika u Zadar ili plaćati da javni bilježnik dođe u Sali, a to su im nepotrebni i preveliki troškovi – ogorčen je Morović koji navodi da su zbog toga pisali prosvjedno pismo, ali im nitko nije odgovorio.
– Pisali smo nakon toga i premijerki Jadranki Kosor koja je naše pismo proslijedila ministru Mlakaru, ali se i dalje ništa ne događa – kaže Morović.
Depopulacija treće po veličini općine u Zadarskoj županiji se nastavlja.
U starim školama – kafići, trgovine…
Stare i odavno zatvorene školske zgrade na Dugom otoku propadaju, jer je obnova skupa, a djece nema. Općinskim je planovima zacrtano da u školskoj zgradi u Brbinju bude otvorena vatrogasna škola južnomoravskih vatrogasaca, a u Velom Ratu bi se zgrada trebala koristiti za znanstvene seminare i skupove.
U Solinama je u dijelu jedne školske zgrade unajmljen prostor za mjesni kafić i trgovinu, a druga je “na čekanju”. U Dragovama se umjesto učenika u školu smješta Zavičajni muzej, u Zaglavu školu koristi komunalno poduzeće kao skladište, u Žmanu je na katu školske zgrade stan za liječnika, a dio prizemlja koristi vrtić.
Školske zgrade na Dugom otoku čekaju namjenu ili imaju, rekao bi načelnik Morović, “nekakvu polunamjenu”.
Pokušavajući zaustaviti iseljavanje, Općina Sali plaća tete u vrtiću, a u planu je da od iduće godine vrtić za roditelje bude potpuno besplatan i da više ne plaćaju ni sadašnjih 250 kuna. Porez na tvrtku je do sada bio prepolovljen i plaćao se 500 kuna, a dogodine bi također trebao biti ukinut.
