Vlada je prihvatila prijedlog izmjena Ovršnog zakona koje bi trebale olakšati položaj osoba nad čijom se imovinom i primanjima provodi ovrha.
Izmjenom zakona propisuje se dužnost uplatitelja zaštićenih primanja ovršenika da zaštićena primanja uplaćuju na poseban račun koji ne može biti predmetom ovrhe. Kod ovrha nad nekretninama propisuje se da na drugom i trećem ročištu nekretnina ne može biti prodana ispod polovine njezine utvrđene vrijednosti.
U Hrvatskoj je trenutno blokirano oko 165.000 računa građana, a radi izbjegavanja ovrhe na prihodima koji su od nje zakonski izuzeti građani su otvorili 78.142 računa, pokazuju podaci Fine. Među iznosima nad kojima je zabranjeno provoditi ovrhu su primanja po osnovi socijalne skrbi, naknada za privremenu nezaposlenost, dječji doplatak, stipendije, naknade štete nastale zbog narušena zdravlja, radne sposobnosti ili smrti davatelja uzdržavanja i naknade zbog tjelesnog oštećenja.
Također se ne provodi ovrha na iznos od dvije trećine prosječne neto plaće, a ako su primanja građanina manja od prosječne plaće, ovrsi ne podliježu dvije trećine primanja.
