U redakciju Zadarskog lista jučer su se došli požaliti stanari Kovačke ulice u Varoši.
– To je ona zgrada nasuprot zgrade Kazališta lutaka, a između njih je ogroman prostor koji je javni WC. Tamo se u kafićima zabavljaju i od 10 navečer nadalje tamo obavljaju nuždu. A kroz prolaz prema Ulici Špire Brusine ne može se proći od mokraće i smrada. Cijeli je kamen pocrnio. Godinama smo čekali da se to uredi i to se od naših novaca uredilo. Veselili smo se da će to biti prekrasan trg i perivoj, kad ono pišaona, rekla je jedna stanarka, dodavši da su se u više navrata obraćali Gradu Zadru, Kazalištu lutaka i Čistoći.
– Čistoća je to možda dva puta oprala jer smo ih mi molili, ali to su napravili samo zbog dobre volje. Išli smo nekoliko puta do ravnateljice, a ona je rekla da odemo kod gradonačelnika. Jutros smo bili kod Dražena Grgurovića i on je rekao da ne zna da se to po gradu radi, ali da će nešto pokušati, priča stanarka jedan od najvećih problema koji stanare u Kovačkoj muči.
U Kovačkoj ulici postalo je grozno živjeti
Probleme im stvara, kako kažu, brojna alkoholizirana mladež.
– U trafikama i dućanima mogu kupovati piće sve dok se ne isprazni grad u 3 ujutro. Jedan od njih zatvori u 1 sat, ali nakon 1 oni kucaju i kupuju piće preko prozora. To je strašno. Njih tri djevojčice popiju bocu votke za tren. Ovdje je postalo grozno živjeti. Nisam se cijelo ljeto naspavala, kaže stanarka.
Direktor tehničkog direktora Čistoće, Drago Maračić kaže da Kazalište lutaka povremeno angažira Čistoću da počisti to područje.
– Kovačku ulicu peremo gotovo svakodnevno jer je vrlo frekventna, ali područjem oko zgrade Kazališta gospodari ta institucija i mi izlazimo na njihov poziv. Već je poznat problem mokrenja na tom dijelu koje je teško kontrolirati, kaže Maračić.
I Iris Pavić Tumpa, ravnateljica Kazališta lutaka, itekako je svjesna problema s kojim se već dugo bori.
– Već sam više puta u medijima isticala ovaj problem. Mi se trudimo svim snagama voditi računa o čistoći, ali jednostavno nemamo takav kapacitet, a ni sredstva da čistimo za svima. To je površina u vlasništvu Kazališta lutaka, ali je u javnoj funkciji. Imamo jednu čistačicu koja je zadužena za sve. Ona to počisti i polije vodom, ali smrad je nekad nemoguće isprati. I Čistoća jednom tjedno opere, ali tu prolazi velik broj ljudi i to mladih koje je teško kontrolirati, govori Pavić Tumpa.
Kaže da su više puta razgovarali sa Čistoćom i policijom, a i s vlasnicima kafića koji su unajmili prostor Kazališta za svoje terase.
– Razmišljali smo uvesti noćnog stražara pa zajedno s vlasnicima kafića pokriti troškove. Ali mislim da nije problem u gostima kafića, nego u onima koji kupuju alkohol u obližnjim trafikama i dućanima. Oko cijele zgrade zna biti ispovraćano. Osim toga, tu je prije bilo okupljalište narkomana i oni su se na taj prostor navikli pa im se teško sad maknuti. Mislili smo da će rasvjeta pomoći, ali oni ju uporno razbijaju. Mjesecima su pokušavali razbiti reflektore u podu, priča Pavić Tumpa.
I Grgurović se uključio u rješavanje problema
S obzirom da je kazalište pojam kulture, ovakvu nekulturu je teško povezati s tim mjestom.
– Ovo je mjesto namijenjeno za sve građane, za roditelje, za djecu. Samo se nadam da će se to promijeniti kad ovo zaživi kao njihovo okupljalište i da taj prostor onda neće biti slijepo crijevo kroz koje se ne prolazi, kaže Pavić Tumpa.
Nakon sastanka sa stanarima, u ozbiljnost problema otišao se uvjeriti i dogradonačelnik Dražen Grgurović te stupio u kontakt sa Čistoćom i Kazalištem lutaka.
– Poznata mi je otprije ta situacija i nedopustivo je da se to događa u centru grada. Takvo ponašanje u gradu ne pripada, ali nečiju nekulturu sad nećemo komentirati. Zbog neadekvatne rasvjete i velikog broja ljudi, neki pronalaze mračne kutke i tamo, nažalost, obavljaju nuždu. I ravnateljica Kazališta lutaka svjesna je problema i dogovorili smo se da će se čišćenje pojačati. Ipak, to je odgovornost vlasnika površine, a mi ćemo ga podržati koliko možemo. Za koji dan ćemo opet kontrolirati situaciju, a nadam se da će se uz rasvjetu i redovitije čišćenje problem riješiti. Ako ne, naći ćemo drugo rješenje. U svakom slučaju, to se mora riješiti, kaže Grgurović
