Nizom kulturnih i edukativnih događanja, nastavljeno je obilježavanje nacionalnog praznika, Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. U Velikoj vijećnici Doma županije na predavanju „Oslobodilačka operacija Oluja, haška presuda i dokumenti Republike Srpske Krajine”, govorili su Zlatko Begonja, Mate Rupić i Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koji je uz ostalo istaknuo kako nema govora o etničkom čišćenju, kada je u pitanju srpsko stanovništvo.
Radije izginuti, nego živjeti u Hrvatskoj
– Kada se spominje etničko čišćenje, 12. svibnja provede je referendum na kojem se 99,80 % glasača, dakle Srba na području samoproglašene SAO Krajine izjasnilo se da se to područje pripaja Srbiji. Nekoliko puta je Babić u svom govoru naglasio da će Srbi na tom prostoru prije iseliti ili izginuti nego živjeti u bilo kakvoj državi Hrvatskoj. I naglasio j da za to ima gotovo stopostotnu izraženu volju srpskoga naroda, rekao je Nazor.
Mate Rupić govorio je o dokumentima s kojima raspolažu u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata. Konstatirao je da nije bilo pogrešno objaviti tako veliki broj dokumenata o Oluji.
Oluja “po strani”
Na predavanju se moglo čuti da se akcija Oluja i niz akcija iz Domovinskog rata namjerno “stavljaju po strani”.
– Postoje tendencije u hrvatskom društvu da se, kako bi došlo do što bržeg pomirenja, neke činjenice guraju u zaborav. Ali zaboravlja se da se na lažima ne može graditi pomirba, zaključio je Begonja, koji se u nastavku svog izlaganja osvrnuo i na presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
– Činjenica je da su haške presude bezumne, bez ikakve logike i smisla, rekao je među ostalim Zlatko Begonja, pojašnjavajući da je u srpnju 1991. godine donesen nacrt ustava Republike Srpske, što je značilo ujedinjenje sa Republikom Srpskom, što je bio preduvjet za ujedinjenje sa Srbijom. I da Oluja nije izvedena, oni bi se ujedinili već u kolovozu 1995. godine. Što bi to značilo za Hrvatsku to ne treba govoriti, kazao je Zlatko Begonja.
Izvrnuta logika
Begonja je ukazao na opasnost da izvrnuta logika postane “vrijedna”. O Oluji je neophodno govoriti baš zato da laž ne bi zamijenila istinu, rekao je.
– Što znače Haaške presude? Bez obzira što se radi o prvostupanjskoj presudi. Pokušava se prikazati kako je ključna individualna odgovornost, a onda se kaže da su se ti individualni ljudi udružili u zajednički zločinački pothvat. Zamislite, kada bi se vratili 60-tak godina vratili natrag i promatrali razdoblje Drugog svjetskog rata. Zamislite kada bi netko rekao da je u Drugom svjetskom ratu antifašistička koalicija bila legitimna, ali da su se čelni i vodeći ljudi te iste kaolicije udružili i učinili zločinački pothvat. To su stvari koje se, naravno, mogu jako ružno povijesno odraziti, ukazao je Begonja.


















