Sud u Gvatemali osudio je na 6060 godina zatvora svakoga od četvorice bivših vojnika optuženih za pokolj 201 seljanina u vrijeme građanskog rata u Gvatemali (1960.-1996.), što je prva osuda za taj zločin počinjen prije gotovo 30 godina.
Sud je utvrdio da su optuženici, pripadnici elitne vojne postrojbe, krivi za pokolj počinjen između 6. i 8. prosinca 1982. te im odredio kaznu od 30 godina zatvora po ubijenom seljaninu, bez mogućnosti smanjenja, što je ukupno 6030 godina zatvora, stoji u obrazloženju presude.
Toj se kazni dodaje još 30 godina zatvora za svakog optuženika za počinjene zločine protiv čovječnosti i ugrožavanje državne sigurnosti. Suci usto ocjenjuju da su krivci pokazali izopačenost budući da su sa zemljopisne karte izbrisali cijelo selo Las Dos Erres u općini La Libertad, u okrugu Petenu, 600 km sjeverno od prijestolnice.
U 36-godišnjem sukobu u Gvatemali između prorevolucionarne seoske gerile (IAR, Pokret 13. svibnja) i vlade koju su podupirali ekstremna desničarska milicija i vojska (Nova antikomunistička organizacija, Bijela ruka) pobijeno je 100.000 ljudi, 40.000 je nestalo, a više od 100.000 protjerano.
Suđenje je posljednji korak u obračunu s dužnosnicima optuženima za ratne zločine tijekom građanskog rata između ljevičarske gerile i vlade.
Sjedinjene Države u srpnju su izručile bivšeg vojnika gvatemalske vojske zbog navodne uloge u pokolju. Njegov će se sudski prces voditi odvojeno. Vladajući lijevi centar predsjednika Alvara Coloma pod pritiskom je organizacija za zaštitu ljudskih prava da ratne zločince izvede pred sud u Gvatemali.
Krajem srpnja u Gvatemali je uhićen i bivši načelnik policije, 67-godišnji Pedro Garcia Arrendonda, optužen za uhićenja i nestanke studenata 1981. godine, prenosi Hina.
