“Od Kraljevice ili Jadranova, na Jadranskoj magistrali sve do Zadra nema niti jedne punionice za autoplin, a jednako tako, nema ih niti na staroj ličkoj cesti, D1. To znači da vozač koji na vrijeme, u Rijeci ili Karlovcu, odnosno u Slunju, ne napuni spremnik autoplinom, do odredišta mora voziti na benzin, daleko skuplje”, požalio se našem listu čitatelj iz Rijeke koji upozorava na, uistinu, velik problem za one, prije svega turiste, koji voze na autoplin.
Problem na otocima
Na A1, autoputu od Zagreba do Splita, punionica autoplinom ima dovoljno, što se nipošto ne može reći za nekadašnje glavne turističke pravce, Jadransku magistralu, ili državnu cestu D1 kroz Liku, kojima se još uvijek vozi velik broj turista, ali i domaćih vozača. Krenu li Jadranskom magistralom, “natankati” mogu u Kraljevici ili u Jadranovu, no ne i nakon toga, sve do Zadra. Punionice zatim opet nema od Zadra do Šibenika, između Splita i Baške Vode, kao ni na potezu između Ploča i Dubrovnika. U Dubrovniku – tek jedna.
Kad je D1 u pitanju, rezervoar se može napuniti u Karlovcu i u Slunju, a onda punionice više nema sve do Splita. Turisti više sreće neće imati niti na otocima, jer punionice postoje samo na Krku, Lošinju te na Pagu i Braču. Kako, međutim, svjedoče vozači na autoplin, tamo gdje punionica na Jadranskoj magistrali i otocima ima, nema uvijek i plina, jer, zbog većeg broja stranih gostiju koji koriste autoplin, on biva prodan ubrzo nakon istovara cisterne. Vozačima tada ne preostaje ništa drugo nego voziti na benzin, makar je autoplin, po cijeni od 4,98 kuna po litri, znatno jeftiniji.
Prema riječima Branka Palunka iz Udruge vozača na autoplin, na sporednim bi, no još uvijek vrlo važnim turističkim pravcima, interesa za gradnju punionica bilo više, da birokracija poduzetnicima ne otežava taj posao.
– Dobiti dozvolu za gradnju punionice na magistrali, ravno je ishođenju dozvole za gradnju nuklearne elektrane – ilustrativan je Palunko, koji kaže kako je vrijeme potrebno za ishođenje svih papira različito od županije do županije. U Istri mu je, napominje, samo za ishođenje dozvola trebala godina i pol dana, u Kutini je, veli, sve bilo riješeno za mjesec i pol.
Talijani najčešći korisnici
Kako pak napominje glasnogovornik udruge za UNP, Josip Kelemen, nije problem toliko u investitorima i birokraciji, već u činjenici da na tim potezima, primjerice kroz Liku, nema vozača na autoplin, pa onda niti punionioca, koje nisu nimalo jeftina investicija. Za dva, tri turistička mjeseca, kad je i više vozača koji koriste ovo gorivo, napominje Kelemen, nikome se ne isplati ulagati pedesetak tisuća eura, i više.
U svijetu se autoplinom koristi oko deset milijuna vozila, od čega oko šest milijuna u Europi. Pritom, najviše je korisnika autoplina u Italiji, oko 1,5 milijuna, kao i u Poljskoj, Nizozemskoj ili Francuskoj. I makar europske brojke kažu kako svake godine broj vozila na autoplin raste za petnaestak posto, naši će gosti iz tih država, barem na nekim pravcima, morati pričekati veći broj punionica.
Na OMV-u mijenjaju crpke Autoplina, kako doznajemo, nema ni na nekim OMV-ovim postajama. Kako odgovaraju iz tog poduzeća, na svojim su postajama Buzet, Janjče istok, Pula, Vrata Jadrana sjever, Kaštel Sućurac i Sisak Zagrebačka uklonili jedinice za istakanje autoplina kako bi ih zamijenili novima, tehnološki kvalitetnijima. “Nove jedinice će uskoro biti postavljene te će naši kupci ponovno moći nesmetano koristiti LPG kao pogonsko gorivo. Vjerujemo da će nove jedinice kao i nova, još kvalitetnija mješavina plina, zadovoljiti i najzahtjevnije kupce”, poručuju iz OMV-a.
