Projekt Hrvatska autohtona kuhinja, koji u domaćem ugostiteljstvu tek treba zaživjeti, prezentiran je jučer javnosti i zadarskim ugostiteljima u prostorijama Hrvatske obrtničke komore Zadarske županije. On zainteresiranim ugostiteljima nudi mogućnost da ponudom autohtonih specijaliteta dođu do znaka Hrvatske autohtone kuhinje te se time diferenciraju od ostalih i povećaju konkurentnost. Riječ je o odličnoj ideji, ali zadarski ugostitelji i obrtnici koje su jučer najbolje predstavljali Stipe Knežević, Dubravko Milin Kvisko i Mladen Malta pitaju se može li ona postati realnost s današnjim turistima.
Različitostima do konkurentnosti
Pravilnik Hrvatska autohtona kuhinja koji je donesen sredinom lipnja predstavio je državni tajnik u ministarstvu turizma Željko Lenart.
– Hrvatska prvi put nakon dvadeset godina uspijeva složiti brend pod kojim ćemo okupiti veliki dio hrvatske autohtone kuhinje koja bi trebala podići kvalitetu hrvatskog turizma i konkurentnost ugostitelja. Pravilnikom se utvrđuje poseban standard za ugostiteljske objekte. Njegova primjena nije obaveza, izrađen je u suradnji sa strukovnim udrugama, jednostavan i fleksibilan te otvoren za nove mogućnosti.
Trenutačno se na popisu gastronomske baštine nalazi 450 jela. Popis jela nije konačan i on će se u budućnosti nadopunjavati. Da bi ishodio utvrđivanje posebnog standarda ugostitelj treba od posebnog povjerenstva dobiti mišljenje da njegov jelovnik sadrži sedamdeset posto jela. Zahtjev povjerenstvu se predaje putem Obrtničke komore. Po dobivanju pozitivnog rješenja ugostiteljski objekt se označava standardiziranom pločom s oznakom Hrvatska autohtona kuhinja. Oni ugostitelji koji u svojim jelovnicima nude neko od jela s popisa, ali ne zadovoljavaju prvi kriterij imaju mogućnost da pored navedenog jela u svojim jelovnicima stave znak. Zašto u sve to ući obrazlaže Lenart:
– Stvaraju se nove mogućnosti, povećava konkurentnost, gosti danas prepoznaju i inzistiraju na kvaliteti, potiče se korištenje domaćih kvalitetnih namirnica s malih obiteljskih gospodarstava, čuva se i iz zaborava vadi naše kulturno blago.
Skeptični “terenci”
S druge strane obrtnici Stipe Knežević, Dubravko Milin Kvisko i Malden Malta prenijeli su državnom tajniku Lenartu svoj kritičan stav i skeptičnost prema uspjehu novog projekta. Nitko nema ništa protiv njega i svi smatraju da je to odlična ideja, ali pitanje je može li Hrvatska autohtona kuhinja postati realnost u vremenu kada zemlju opsjedaju turisti slabije platežne moći, Ministarstvo turizma sufinancira letove niskotarifnih zračnih kompanija koji dovoze takve goste, a istovremeno iza svakog kantuna javljaju se ponuđači brze hrane koji svojim cjenikom odgovaraju novčaniku većine gostiju. Zbog toga je Kvisko pozvao Lenarta da prije odlaska u restoran prošeta trgovačkim centrima i vidi turiste koji u redovima stoje da kupe jeftiniji gotov ručak. Na trenutačnu situaciju upozorava i Knežević čiji se ugostiteljski objekt nalazi u centru grada i koji svakodnevno ima uvid u stanje na terenu.
– Gostiju ima, ali su oni puno slabije platežne moći nego što su prije bili. Brojnost imamo, ali kvalitetu nemamo. Sada je na nama i svim drugim institucijama da se nama dogode gosti bolje platežne moći. Sigurno da je jedan od ciljeva otvaranje hotela s pet zvjezdica. Sada je na Punta Skali otvoren jedan takav, sigurno će doći gosti veće platežne moći te će nam u konačnici svim biti bolje.
Malta je komentirao Lenartovu izjavu kako će hrvatska strategiju razvoja turizma dobiti za godinu ili dvije.
– Dok dobijemo strategije na lokalnoj razini, koje se moraju nadovezati na državnu, čekat ćemo još koju godinu. Strategije su nama od iznimne važnosti jer naši projekti moraju biti u skladu s njima ako želimo doći do novca EU.
