Hrvatsku je lani napustilo dvaput više stanovnika nego što se u nju uselilo. O tome svjedoče priče mladih ljudi koji, ne videći ovdje perspektivu, sreću traže na Zapadu: primjerice, mladi bračni par Petra Perkov i Marko Šarić iz Šibenika koji se spremaju odseliti u London. Izgubili su i posljednju nadu da bi u Dalmaciji mogli pronaći posao i osigurati sredstva za normalan život.
Iako je ova profesorica i prevoditeljica engleskog i njemačkog jezika i književnosti bila spremna raditi bilo što samo da namakne novac za preživljavanje, nije uspjela osigurati pristojnu egzistenciju, a ni njezin suprug Marko nema previše izbora. Nakon završenog koledža u Londonu, zajedno s roditeljima prije tri godine vratio se u rodni Šibenik, a sada, eto, ponovno pakira kovčege za povratak.
Među onima koji su lani napustili zemlju jest i 35-godišnji Splićanin Bojan Barišić, geodet donedavno zaposlen u Institutu za državne granice. Kako je Institut u međuvremenu ugašen, spakirao je kovčege i otišao u Norvešku. Do kraja godine u Norveškoj će mu se pridružiti i supruga Branka, također geodet, s dvoje djece.
Branka kreće stopama svojih roditelja koji su, također, trbuhom za kruhom, pošto su ostali bez posla u „Đuri Đakoviću” u Slavonskom Brodu, potražili sreću u Frankfurtu. Ovi primjeri, kao i podatak da je lani Hrvatsku napustilo 9860 stanovnika, čak 4875 više nego što je u nju uselilo, jasno pokazuje da Hrvatska više nije obećana zemlja.
Trend je znenađujući ako se zna da je, recimo 2001. godine bilo gotovo pet puta više useljenika nego deset godina kasnije, pri čemu je pozitivna migracijska bilanca te godine iznosila 16.927 stanovnika.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku migracija je lani opustošila Vukovarsko-srijemsku županiju, koja je izgubila 1392 stanovnika, a ništa bolje nije prošla ni Sisačko-moslovačka koja je ostala bez 1328 stanovnika.
Ova županija u posljednje tri godine na taj način izgubila je 3713 stanovnika. Iako je Dalmacija sve do prije dvije-tri godine bila vrlo poželjna meta doseljenicima, najnoviji podaci govore da to više nije tako.
U tome prednjači šibensko-kninsko područje gdje je lani bilo 5,6 puta više iseljenika nego useljenika, a samo dvije godine ranije bilo je dvaput više useljenika nego iseljenika.
Lani je ovo područje, u kojem živi oko 110 tisuća stanovnika, napustilo 860 osoba, a doselilo se njih samo 153. I splitsko-dalmatinsku županiju je zbog iseljavanja u inozemstvo napustilo 1049 stanovnika, 218 više nego se doselilo. Minus od 86 stanovnika bilježi i Dubrovačko-neretvanska županija. Tim negativnim trendovima najbolje prkosi zadarsko područje.
Tu je lani uknjižen plus od pet stanovnika – uselilo se njih 373, a iselilo 368. Iz Hrvatske, prije svega bježe mladi školovani kadrovi. Tako je njih 949 u dobi između 25 i 29 godina napustilo domovinu. Zanimljivo je da su u isto vrijeme 584 osobe starije od 75 godina otišle živjeti u inozemstvo.
Na top-listi zemalja gdje Hrvati najčešće odlaze vodi Njemačka gdje je lani svoju budućnost potražilo njih 775. Slijedi Austrija (410), potom Slovenija (149), Italija (145), Švicarska (140). Zanimljivo je da je 2010. čak 66 hrvatskih građana za svoje novo prebivalište izabralo Oceaniju?! Kada je u pitanju useljavanje, BiH je i dalje demografski rudnik za Hrvatsku, otkuda je 2010. pristiglo 428 novih stanovnika Hrvatske. Na drugom mjestu je Srbija (63). Slijede Njemačka (42) i Makedonija (35)
