ZADAR- Bolonja u praksi prva je teoretsko – empirijska studija u hrvatskoj akademskoj zajednici na temelju istraživanja prof. dr. Inge Tomić Koludrović i prof. dr. Ana Proroković, a objavilo Sveučilište u Zadru.
Bolonjski proces je složen, kontroverzna, tržište rada nije prepoznalo prvostupnike, ali to ne brine politiku koja neće odustati od Bolonje, uvodne su napomene prorektora prof. dr. Srećka Jelušića.
– Nije slučajno da se pitanje osiguravanja kvalitete najsporije uspostavlja na sveučilištu, ne samo kod nas već i na europskim sveučilištima, ukazala je sociologinja Tomić Koludrović.
Uz evaluaciju nastavnika od strane studenata što je u središtu analize istraživanja znanstvenog tandema sociologinje i psihologinje, zadarsko sveučilište uvelo je još jedan mjerni instrument. Od prije tri godine provodi se samoevaluacija, što znači da profesori, asistenti i znanstveni novaci sami ocjenjuju svoj rad i dosege u odnosu na postavljenje kriterije.
– Ta metoda nije objektivna, ali u praski ima svoj rezultat kod nastavnika koji barem promisle o elementima svog rada u odnosu na te kriterije, istaknula je prof. dr. Inge Tomić Koludrović.
Studenti su težište bolonje, a studentska evaluacija je osnova pionirskog poduhvata prof. Ante Proroković, koja je analizirala njihove ocjene nastavnika u posljednjih šest godina na temelju parametra koje je postavila.
– Jedan od njih je ulazni potencijal studenata. Nešto što se u našem školskom sustavu i dalje mudro prešućuje, ukazala je prof. dr. Izabela Sorić, jedan od recenzenata Bolonje u praksi. Dakle, kakvi srednjoškolci upisuju koji studij.
Oni koji su završili državnu maturu s visokim ocjenama, ti su strože ocjenjivali profesore na Sveučilištu, dok su oni sa slabijim ocjenama iz srednje škole bili darežljivi prema profesorima na Sveučilištu.
– No, nitko od nastavnog osoblja na zadarskom sveučilištu nije dobio negativnu ocjenu, istaknula je dr. Proroković, koja završava svoj mandat prorektorice za studente i primjenu bolonje.
Takve rezultate evaluacije nastavnika doista ne treba javno objavljivati, a niti te studentske ocjene mogu bitno utjecati na status nastavnika. Rezultati su pokazali kako studenti na višim godinama daju i veće ocjene svojim nastavnicima, kako su te ocjene ovisne o ocjenama koje studenti od njih dobiju, Pokazalo se da studenti daju bolje ocjene ženama, nego li muškim nastavnicima, samim time što su im one blaže, a oni stroži. No, bolje ocjene gotovo na svakom odjelu dobiju asistenti i znanstveni novaci nego li sveučilišni profesori.
Prof. Proroković ukazala je i na manjkavosti te ankete u kojoj studenti zapravo nagrađuju profesore, odnosno oni više ocjenjuju dojam nego li stručnost i kompetencije nastavnika.
Ankete u kojim je 11 posto ispitanika svim svojim profesorima dalo petice ne bi trebalo uopće uvažavati, savjetuje prorektorica zadarskog sveučilišta.
Prof. dr. Leonardo Marušić podsjetio kako je kako su autorice u Povjerenstvu za osiguravanje kvalitete, ali i kompetentne znanstvenice čije bi djelo trebao pročitati svaki nastavnik zadarskog sveučilišta.
