Na Sveučilištu u Zadru je predstavljen projekt Dolazak u baštinu, koji se bavi tematiziranjem nasljeđa prvog hrvatskog romana “Planine” u kontekstu postmoderne umjetničke teorije i prakse. Tema pete radionice projekta jest odnos između umjetnosti i prostora. Krajobraz u hrvatskoj povijesti umjetnosti zauzima značajno mjesto. Razlog tome je posebnost pejzaža, kako onog u Istri, tako i onog u Dalmaciji, u zaleđu i na otocima.
– Svake godine je različiti koncept. Tema ovogodišnje radionice se referira na knjigu Pjotra Damjanoviča Ouspenskog i odnosi se na mogućnost spoznaje četvrte dimenzije putem svijesti, rekao je o ovogodišnjem projektu “Dolazak u baštinu” umjetnički direktor Josip Zanki.
Direktor projekta “Dolazak u baštinu” Robert Bacalja istaknuo je kako je u novom kampusu Sveučilišta u Zadru izloženo 40-tak radova, koji su nastavi tijekom protekle četiri godine projekta. Tako su “udareni temelji” moderne zbirke suvremene umjetnosti, koja ostaje gradu.
– Vjerujem i da ćemo napraviti katalog, na tome rade studenti povijesti umjetnosti, pa će zadarska javnost moći vidjeti kako se stvara umjetničko dobro, koje će ostati zajednici, rekao je Bacalja, ističući vrlo dobru suradnju sa više kulturnih institucija u Zadru.
Projekt će biti realiziran od 29. svibnja do 6. lipnja kroz niz izložbi, predavanja i drugih zanimljivig sadržaja, poput primjerice projekta Storytelling, koji je uveden lani i naišao je na vrlo dobar odaziv, podsjetila je Bojana Vukojević.
