Ukupni dug opće države, koji uključuje inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, na kraju prošle godine iznosio je 137,9 milijardi kuna. Njegov udio u BDP-u bio je 41,2%, podaci su Ministarstva financija.
Javni je dug Hrvatske smanjen na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni prošle godine za 434,2 milijuna kuna, ali je, prema podacima iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, u odnosu na kraj 2009. godine porastao 17,06% ili za 20,1 milijardu kuna. Tako je i udio duga opće države u BDP-u povećan za 6%, sa 35,2% krajem 2009. na 41,2% krajem prosinca prošle godine.
Na to je najviše utjecala središnja država koja je na godišnjoj razini svoj dug povećala za gotovo 19 milijardi kuna ili 17,2%, sa 110,2 milijarde kuna krajem 2009. na 129,2 milijarde kuna krajem prošle godine. Nešto više od dvije trećine duga središnje države odnosi se na dug na domaćem tržištu.
Unutarnji dug središnje države krajem 2010. iznosio je 87,5 milijardi kuna i u odnosu na kraj 2009. povećan je za 13 milijardi kuna ili 17,4%.
Inozemna komponenta duga središnje države na godišnjoj je razini porasla za gotovo šest milijardi kuna ili 16,7% i krajem prošle godine inozemni dug države iznosio je 41,7 milijardi kuna.
Inozemni i unutarnji dug izvanproračunskih fondova krajem prošle godine iznosio je 6,5 milijardi kuna i u odnosu na kraj 2009. povećan je za 18,3%, a dug lokalne države iznosio je nešto manje od 2,2 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini porast za 5,8%.
Prema podacima Ministarstva financija, ukupna državna jamstva iznosila su krajem prošle godine 44,5 milijardi kuna, što je godišnji rast od gotovo šest milijardi kuna ili 15,4%. Tako je i udio državnih jamstava u BDP-u povećan sa 11,5% krajem 2009. na 13,3% krajem prošle godine.
Ukupni dug HBOR-a na kraju 2010. iznosio je 13,9 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini rast od oko 13%. Udio duga HBOR-a u BDP-u tako je porastao sa 3,7% na 4,2%.
Dodaju li se ukupnom dugu konsolidirane opće države i ti iznosi jamstava i duga HBOR-a, odnosno obveza za koje jamči država, ukupni se iznos duga penje na 196,4 milijarde kuna, što predstavlja 58,7% ukupnog BDP-a, dok je krajem 2009. taj udio bio 50,4%.
Za dug HBOR-a vrlo je mala vjerojatnost da padne na teret države, no dio državnih jamstava koji se odnosi na brodogradnju bit će u procesu restrukturiranja brodogradnje prenesen u javni dug. Hrvatski je sabor, naime, krajem prošlog tjedna donio Zakon o uređenju prava i obveza brodogradilišta u procesu restrukturiranja, kojim se uz ostalo predviđa preuzimanje u javni dug svih obveza koje mogu nastati na temelju državnih jamstava izdanih brodogradnji, a potencijalni iznos koji bi tako mogao biti prenesen u javni dug procjenjuje se na 11,3 milijarde kuna.
