Poglavlje Izvješća o radu pravobraniteljice za djecu u 2010. godini koje bi se ovih dana trebalo naći i pred zastupnicima Hrvatskog sabora analizira u kojoj mjeri djeca koja žive na otocima ostvaruju jednako pravo na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i sigurnost življenja, kao i ona koja žive u kopnenom dijelu Hrvatske.
Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić i njezini suradnici obišli su tijekom prošle godine tri otoka u Zadarskoj županiji; Pašman, Ugljan, Dugi otok te Murter i Brač. Posjetili su škole i druge prostore u kojima djeca borave, razgovarali s učenicima i radnicima škola te s predstavnicima lokalne zajednice.
– Naišli smo na brojne probleme s kojima se djeca, njihovi roditelji i radnici odgojno-obrazovnih ustanova suočavaju u svakodnevnom životu, od prostornih i sigurnosnih, do dostupnosti stručnog kadra i prometne povezanosti mjesta na otoku i otoka s kopnom, ocijenila je pravobraniteljica za djecu u svom izvješću.
Pašman: Samo „dnevni” policajac
Nedostatak policijske zaštite pokazao se kao jedan od problema s kojim se suočavaju djeca na otocima, navodi pravobraniteljica iznoseći primjer otoka Pašmana.
– Na otoku Pašmanu tijekom dana dežura samo jedan policajac, a u noćnim satima ne postoji dežurni policajac. U slučaju neprimjerenih ponašanja i nasilja u odnosu na djecu, čeka se intervencija policije s kopna. Ovo nas je potaknulo na promišljanje o sigurnosti djece na svim otocima. Sigurnost djece u prometu, zaštita od različitih vrsta nasilja, nadziranje provedbe odredbe o zabrani noćnih izlazaka djece mlađe od 16 godina, zaštita od zloporabe droga i alkohola, intervencija kod razbojništva i krađe, kao i opća prevencija i zaštita kod kažnjivih radnji, dio su aktivnosti u kojima se očekuje pravodobna i učinkovita akcija policijskih službenika, a koju je nerealno očekivati od jednog policijskog službenika, piše u svojem izvješću Mila Jelavić.
– Nije to problem samo kada su djeca u pitanju, već općenito to što nemamo policijsku postaju, ali jednostavno – to je srezano zbog troškova i PU zadarsku bi trebalo upitati zbog čega nije formirana policijska postaja, komentirao je načelnik Općine Pašman Nediljko Medić koji je na upit je li Pašmanu policija potrebna odgovorio kako „što se tiče stanovništva, problema nema”.
– Oduvijek smo živjeli bez policije. Ipak je drukčije kada je službena osoba prisutna na otoku, ljudi se opreznije ponašaju, bez obzira jesu li mladi ili odrasli, ali mi smo otok i što možemo? Zakinuti smo mi u mnogim stvarima, rekao je Medić.
– Slažem se izvješćem pravobraniteljice, a vezano za nazočnost policije na otoku u večernjim i noćnim satima. Postoji jedan kontakt policajac s kojim imamo izvrsnu suradnju vezeno uz primjerice sigurnost djece u prometu, ali ne postoji prevencija u večernjim ili noćnim satima, ocijenila je Andreja Krnić, ravnateljica OŠ Vladimira Nazora u Neviđanima.
Putni troškovi djece na otocima bili su, navodi se u izvješću, predmetom prijava Uredu pravobraniteljice za djecu.
– Djeca s otoka Pašmana upozorila su nas na visoke troškove prijevoza trajektom do Zadra ili Biograda, što s obzirom na okolnost da im slobodne aktivnosti, liječničke usluge te brojne druge usluge nisu dostupne na otoku predstavlja znatan trošak. Kako nisu svi roditelji u mogućnosti priuštiti djeci odlazak u grad djeca su uskraćena u različitim mogućnostima. Na Dugom otoku ukazano nam je da se školska djeca prevoze u neispravnom i starom autobusu. O tome smo izvijestili Upravu prometne inspekcije MMPI-a te osnivača škole. Iz njihovog očitovanja je razvidno kako autobus nije imao Potvrdu o ispunjavanju uvjeta za autobuse kojim se prevoze djeca, iznijela je pravobraniteljica Jelavić.
– Što se autobusa tiče, stanje se ponešto popravilo, ocijenio je načelnik Općine Sali Zoran Morović napominjući, međutim, kako bez dva nova autobusa ne može biti kvalitetnog javnog prijevoza na Dugom otoku.
– Došao je bolji autobus koji vozi za južni dio otoka. Onaj kojeg smo imali do sada je bio katastrofalan, kvario se. Ovaj koji sada vozi je, ipak, značajno lošiji od onog koji je tijekom prošle turističke sezone vozio na sjeverozapadnom dijelu otoka, ali je opet puno bolji od onoga kojeg smo do sada imali i od autobusa koji sada vozi na sjeverozapadnom dijelu. Na sjeverozapadnom dijelu otoka je prošlog ljeta vozio odličan autobus niskog praga, taman takav kakav nam treba. Taj autobus smo dobili ljeti, kada Liburnija ima manje zahtjeva za autobusima, pa se uslišili naše želje, ali na žalost, ostao je samo tijekom sezone i zatim je povučen. Jedino pravo rješenje su dva takva autobusa, jer je naš otok podijeljen u dvije „fete” i svaka je, s obzirom na to gdje staje brod iz Zadra, cjelina za sebe. Stalno postavljamo takve zahtjeve prema Jadroliniji. Niski prag autobusa nam je važan zbog starijeg stanovništva, napominje Morović.
Psiholog i defektolog – „dobitak na lotu”
