Razvoj željezničkog prometa i uvođenje brze željeznice na relaciji Zadar-Zemunik, gradski punktovi za bicikliste, uvođenje brzog broda tržnice i broda ambulante za udaljene zadarske otoke, razvoj agroturizma na otocima i zaleđu, otvaranje ratnog muzeja u Kotarima, kupalište i plaža na Morskim orguljama te lunapark u Parku Vladimira Nazora, neke su od ideja međunarodne studentske radionice “Easy Going Landscape” koja je prošlog tjedna održana u Zadru, a čiji su rezultati prikazani na velikim panoima koji su u četvrtak postavljeni na Narodnom trgu.
Promjene krajolika
Međunarodna studentska radionica održana je u organizaciji Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Zavoda za prostorno planiranje Zadarske županije, Društva arhitekata Zadra te prijateljskih sveučilišta iz Italije, Španjolske i Portugala, sa zadatkom da se izradi ocjena utjecaja zrakoplovnih niskotarifnih kompanija na promjene krajolika i prostorno planiranje Zadra i okolice u kontekstu velike mobilnosti ljudi, informacija i globalnih procesa.
Trideset i pet studenata geografije, arhitekture i prostornog planiranja, podijeljenu u četiri skupine, bavilo se tako projektima infrastrukture, prostornim transformacijama, demografijom i promjenama krajolika. Nakon pet dana multidisciplinarnog rada, tijekom kojih su posjetili otok Ist i zadarsko zaleđe, studenti su dobili dva dana da stečena znanja pretoče u prijedloge koji su na koncu predstavljeni na ad hoc izložbi.
– Interes i predanost studenata bili su na zavidnoj razini, kao i ponuđena rješenja, koja će naknadno biti publicirana. Studentska propitivanja javnih problema uvijek daju zanimljive odgovore, pa se nadam da će se ova međusveučilišna suradnja nastaviti – kazala je dr. Anica Ćuka s Odjela za geografiju, koja je uz pomoć dr. Vlatke Colić, profesorice krajobraznog planiranja na Sveučilištu Sassari na Sardiniji, vodila studentske radionice.
Iako su domaći studenti pokazali sumnjičavost prema nekim prijedlozima, poput plaže na Morskim orguljama ili lunaparka u Perivoju Vladimira Nazora, ostala su rješenja više-manje odlično detektirala kronične boljke Zadra i okolice. Tako je, u kontekstu otvaranja nove luke u Gaženici i izmještanja trajektnog prometa s Poluotoka, skupina za infrastrukturu predložila razvoj brze regionalne (dalmatinske) i lokalne (zadarske) željeznice, uvođenje tzv. laganog prometa te gradskih punktova za bicikliste, s parkiralištima.
Brodovi tržnice
Kao projekte za zaustavljanje depopulacije otoka i zaobalja predložili su uvođenje brzih brodova tržnice i brodova ambulante, koji bi svakodnevno obilazili udaljene zadarske otoke. Ostanku stanovništva pridonijeli bi i projekti agroturizma po uzoru na Istru ili Italiju, dok bi se projektima sveučilišne zajednice, kao što je “Arhipelogos”, zaustavio odljev mladih obrazovanih ljudi. Zbog snažnog pečata koji je rat ostavio na ovom području, predložili su otvaranje ratnog muzeja negdje u zaleđu te obnovu i afirmaciju spomeničko-kulturne baštine.
Tri scenarija
Studenti su na radionici razmatrali i tri scenarija vezana uz zrakoplovni niskotarifni promet: ako se poveća, ako ostane na sadašnjoj razini ili se bitno smanji. Ovisno o scenariju, projicirane su i moguće promjene krajolika, no studenti smatraju da bi svakako trebalo sačuvati tri velika zelena pojasa koja se iz Zadra radijalno šire prema okolici. Svaki predloženi scenarij uključuje održiv način razvoja otoka i zaobalja, ističu mentori.
