Hrvatski sabor zasjedanje je počeo raspravom o Vladinom prijedlogu zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. Prema tom zakonskom prijedlogu, porezni obveznici koji su na kraju prošle godine imali porezni dug koji je bio posljedica gospodarske krize, a uredno su podmirivali svoje obveze u 2011. godini moći će obročno otplatiti taj dug na rok od 30 mjeseci. Kamata će biti 5% iznad kamate na jednogodišnje trezorske zapise, što iznosi 8,3%.
Potpora prijedlogu obročne otplate poreznog duga
Vladin prijedlog dobio je danas potporu saborskih klubova, s tim da je SDP istaknuo kako je riječ o pojedinačnoj mjeri koja neće moći učinkovito riješiti neplaćanje računa koje je u Hrvatskoj, ocjenjuju, poprimilo alarmantne razmjere.
Slavko Linić (SDP) zamjerio je što Ministarstvo financija nije podnijelo izvještaj o stanju i procjeni razmjera koliko poduzetnici u Hrvatskoj danas duguju državi. Prema procjeni SDP-a, nešto manje od 13 milijardi kuna iznose potraživanja državnog proračuna prema gospodarstvenicima zbog neplaćanja poreza, a 80 000 pravnih subjekata je blokirano i ne mogu funkcionirati na tržištu, rekao je Linić. Ocijenio je kako je vladin prijedlog obročne otplate poreznog duga tek pojedinačna mjera koja neće riješiti golemu nelikvidnost od 36 milijardi kuna, a koja zahtijeva sustavna rješenja kakvih, kaže, sadašnja vlada nema.
Linić predlaže da se u zakon uključi širi krug poduzetnika te da se kao relevantni datum, umjesto 31. prosinca 2010., odredi 31. ožujka 2011. kao i mogućnost prebijanje dugova između države i poduzetnika u slučaju obostranog duga.
Klub HDZ-a izrazio je potporu zakonu koji će, rekao je Goran Marić, relaksirati poduzetnike i istodobno omogućiti državi da naplati potraživanja. Protivi se međutim da mjerama budu obuhvaćeni svi poduzetnici s poreznim dugom zbog čega HDZ podupire amandman da se isključe oni koji su od 1. listopada 2008. isplaćivali dobit i dividende. Marić je ustvrdio i kako je kriza u Hrvatskoj poprimila daleko veće razmjere jer su je mnogi poduzetnici iskoristili da otpuštaju zaposlenike. Posebno se osvrnuo i na pad kreditne aktivnosti poslovnih banaka koji je, po njegovoj ocjeni, dodatno pridonio padu gospodarske aktivnosti.
Klub HNS/HSU također je podržao zakon za koji je Silvano Hrelja ustvrdio da je dobar u nedostaku boljih zakonskih rješenja. Država mora pomoći onima koji imaju i najmanju šansu da prežive, rekao je Hrelja i pozitivnim ocijenio da se nikome ne otpisuju, već samo reprogramiraju porezni dugovi.
Ministrica financija Martina Dalić poručila je da ovo nije mjera subvencije i nagrade onima koji nisu plaćali porez, već mjera naplate koja bi trebala pomoći da gospodarski subjekti opterećeni tim dugom lakše stanu na svoje noge.
Potpora izmjenama Zakona o obnovi
Zastupnici su kratko raspravili prijedlog izmjena Zakona o obnovi, po kojemu se taj propis usklađuje sa Zakonom o općem upravnom postupku. Prema tom prijedlogu, briše se odredba o 30-dnevnom roku za donošenje rješenja o pravu na obnovu te se, sukladno Zakonu o općem opravnom postupku, propisuje rok od 30 dana u slučajevima neposrednog rješavanja, a u slučajevima vođenja ispitnog postupka rok je 60 dana od podnošenja zahtjeva. Također brisala bi se i odredba po kojoj je rok za žalbu osam dana od dostave rješenja, budući da Zakon o općem upravnom postupku propisuje rok od 15 dana kao najkraći za ulaganje žalbe.
U Vladinom obrazloženju zakonskih izmjena među ostalim stoji da je svim do sada korištenim modelima obnove i popravka u ratu oštećenih ili uništenih objekata ukupno popravljeno ili obnovljeno 148.280 obiteljskih kuća i stanova, čime je omogućen povratak za oko 490.000 članova obitelji korisnika prava u njihova prijeratna prebivališta.
Budućnost socijalne skrbi
Zastupnici će nakon što im se popodne obrati predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso raspravljati i o prijedlogu novoga zakona o socijalnoj skrbi u prvom čitanju, koji je najavio potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks na kraju jučerašnjeg zasjedanja.
Rigorozniji kriteriji za socijalnu pomoć
Taj je zakonski prijedlog izazvao brojne prijepore u javnosti i prije nego što je došao na dnevni red Sabora. Tako iz Vlade, kao predlagača, tvrde da žele pravedniju raspodjelu socijalne skrbi, a riječ je o ukupno devet milijardi kuna godišnje, dok iz SDP-a traže njegovo povlačenje uz ocjenu da će poništiti i ono malo što je u Hrvatskoj ostalo od sustava socijalne skrbi.
