U sklopu svojih redovitih aktivnosti OO SDP-a Ražanac, ovog je petka, 25. veljače 2011., održala svoju izvještajno- tematsku konvenciju u prostorijama Osnovne škole u Ražancu, čiji je središnji dio bila tema „Psihosocijalne poteškoće hrvatskih branitelja”, za koju su uvodničari bili Predsjednica ŽO SDP-a Renata Sabljar Dračevac, dr. med., te Duško Vidov, član središnjeg savjeta SDP RH za branitelje.
Pozdravljajući prisutne, gosti tribine, kao i Predsjednica OO SDP-a Ražanac Kristina Dušević, posebno su istaknuli zadovoljstvo što se konvencija s predloženom temom održava u sredini u kojoj je tek nedavno, u lipnju prošle godine, osnovana organizacija OO SDP-a.
Od tad do danas, članstvo se udvostručilo, a i ovom su prilikom primljena četiri nova mlada člana. Sve to govori o znakovitim promjenama u razmišljanju lokalnog stanovništva što s pravom daje nadu da će, upravo pod vodstvom SDP-a, doći do promjene vlasti u Općini već na sljedećim izborima. Samo na taj način, uvjereni su članovi organizacije, uz naporan, organiziran i smislen rad dolazit će se do boljih rješenja za lokalno stanovništvo, a Ražanac učiniti mjestom ugodnijim za život svih ljudi.
Kao što se i očekivalo najviše zanimanja prisutnih, od kojih su više od polovine bili branitelji, izazvao je tematski dio konvencije. To je bilo i očekivano s obzirom da je sam Zadar i njegovo šire područje bilo snažno pogođeno ratnim stradanjima.
Brojni branitelji, danas su podijeljeni po različitim udrugama koje bi trebale rješavati njihove specifične probleme s kojima se susreću u svakodnevnom životu. Među inima su svakako i oni koji se nazivaju psihosocijalnim poteškoćama. Mnogi su branitelji s velikim zanosom i odlučnošću stali na branik domovine, možda i nedovoljno svjesni stvarnih opasnosti, ali svakako nepripremljeni na svu brutalnost stradanja kako njih samih, tako i prijatelja, obitelji i sugrađana. Sve te okolnosti uzrokovale su, kako je istaknula Sabljar Dračevac, pored brojnih fizičkih ozljeda i kompleksne psihološke traume.
Danas ta populacija, od početne spremnosti da položi svoj život za viši, zajednički interes, sve više podliježe osjećaju odbačenosti i ogorčenosti. Krenuvši u obranu domovine, ostavili su svoje obitelji, svoja radna mjesta, i štošta toga, a nakon povratka morali su se suočiti s gubitcima. Između ostaloga, svakako je ne manje važan i gubitak radnog mjesta. Mladi ljudi, sad u dobi od 40-60 godina, ne mogu ostvariti svoje Ustavom zagarantirano pravo na rad, osjećaju se odbačenima i nekorisnima.
Braniteljska populacija, upravo zbog dugotrajne izloženosti psihološkoj traumi i stresu, sve je više podložna fizičkom obolijevanju koje se najčešće manifestira kroz poremećaj u radu žlijezda s unutrašnjim lučenjem, gastroenterološkim i dermatološkim poteškoćama, alergijskim reakcijama, ali i razvoju malignih bolesti. Kako se među uzrocima uglavnom ističe stres, koji svoja izvorišta ponajviše ima u postojećoj socijalnoj situaciji, suvremena psihijatrija okreće se i novim metodama. Naime, u rješavanju psihosocijalnih poteškoća ove specifične populacije sve se više radi na podizanju kvalitete njihova života, jer upravo radno i kreativno angažiranje može značajno utjecati i na njihovo fizičko zdravlje.
Kao moguća rješenja nagomilanih problema hrvatskih branitelja u ovom području, Vidov je istaknuo nužnost aktivnog uključivanja braniteljske populacije u svakodnevni radni i politički život zajednice.
Upravo na tim osnovama SDP se zalaže, umjesto manipulacije braniteljima u dnevno političke svrhe, za prekvalifikaciju i dodatno obrazovanje branitelja, njihovo aktivno radno angažiranje pa i kroz različite oblike zadrugarstva. SDP smatra kako je nužno uvođenje Ureda za branitelje, putem kojih bi se isti mogli aktivno uključivati u kreiranju javnih politika, ali i konačna objava registra branitelja, jer se istinski branitelji nemaju čega sramiti. Naprotiv, obrana domovine je bila časna zadaća za svakog građanina, stoga svi oni koji su tome na bilo koji način doprinijeli nemaju potrebe, a niti razloga da se skrivaju.
