U Hrvatskoj je prošle školske godine negativnom ocjenom u osnovnoj školi ocijenjeno 2.676 učenika što je 0,7 posto.
Najviše je negativno ocijenjenih učenika bilo u sedmom razredu, njih 557, a najmanje u četvrtom razredu, njih 101. Kako je zaključeno i u istraživanju mreže Eurydice na temelju podataka iz 31 europske države, ponavljanje godine u osnovnoj školi je skupa mjera, a obrazovni rezultati ponavljača dugoročno su često slabiji od rezultata koji postižu loši učenici koji nisu ponavljali razred.
Prema ocjeni dječje psihologinje Gordane Buljan Flander pad razreda je djetetu udarac na samopoštovanje i poruka da nije jednako vrijedno kao golema većina djece iz njegove generacije. Dodatni problem djetetu može stvarati njegova obitelj ako se prema njemu odnose kao da ih je osramotio i razočarao. “Tada će se dijete identificirati s neuspješnima i problematičnima, djetetova razina aspiracije se smanjuje, postignuća su mu manja, baš kao i samopoštovanje”, kazala je Buljan Flander.
Iako 0,7 posto učenika koji su na kraju školske godine u osnovnoj školi ocijenjeni nedovoljnom statistički gledano nije problematično, Buljan Flander navodi da svakom djetetu treba pomoći da svlada razred, a o metodama kojima to učiniti treba provesti raspravu. Izlaz, ne samo u slučaju manje uspješnih učenika, Buljan Flander vidi u tome da se sustav, koji danas djecu preopterećuje gradivom, prilagodi djecu, a ne da se od djece traži da se ona prilagode sustavu.
– Ako je u cijeloj školskoj populaciji u jednoj školskoj godini njih bilo 0,7 posto, onda to nije tako velik broj djece kojoj se ne bi mogli prilagoditi, zaključila je.
Zanimljivi su i podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o broju negativno ocijenjenih učenika u prošloj školskoj godini po županijama. Iako se oni ponešto razlikuju od zbirnih podataka koje smo dobili (broj negativno ocijenjenih je 2.433), jasno je da je broj slabijih učenika statistički znatno manji u priobalnim županijama. U Primorsko-goranskoj županiji bilo ih je 0,52 posto, što je blizu prosjeka države. Tri županije s najmanje negativno ocijenjenih učenika su Dubrovačko-neretvanska (0,15 posto), Zadarska (0,16 posto) i Splitsko-dalmatinska (0,21 posto). Pitanje je da li je riječ o boljim učenicima ili slabijim kriterijima ocjenjivanja. Nasuprot njima, su Međimurska županija (4,16 posto, pri čemu valja imati na umu da je u toj županiji koncentrirana romska zajednica među kojom je iznadprosječno velik broj negativno ocijenjenih učenika), te Virovitičko-podravka (1,59 posto) i Koprivničko-križevačka (1,53 posto). Najmanje je negativno ocijenjenih na kontinentu u Krapinsko-zagorskoj županiji (0,27 posto) i Gradu Zagrebu (0,33 posto), pa se i u njima može postaviti pitanje kriterija.
