Hitna pomoć u roku od 10 minuta od poziva u urbanim sredinama, a 20 minuta od poziva hitne u ruralnim dijelovima Hrvatske, te ukupno jedan tzv. “zlatni sat” od dojave do dolaska pacijenta u hitni bolnički prijam, koji povećava šanse za preživljavanje od 30 do 50 posto, ciljevi su reforme Hitne medicinske pomoći (HMP) koja je predstavljena ovoga tjedna.
Taj opsežni posao, koji obuhvaća stvaranje cijele mreže jedinica hitne pomoći, stoji 90 milijuna eura i trebao bi na cijelom području Hrvatske pacijentima omogućiti ujednačenu, brzu, učinkovitiju i kvalitetniju medicinsku pomoć, a zdravstvenim djelatnicima pružiti bolje uvjete rada i mogućnost stručnog usavršavanja, najavio je ministar zdravstva Darko Milinović,
Projekt reforme predviđa postojanje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu kao krovne stručne ustanove, koja već djeluje, te osnivanje županijskih zavoda za hitnu medicinu do kraja godine koji će u svom sastavu imati dispečerski centar za hitnu 112. Na njih će se nadovezivati mreža centara obiteljske medicine (COM) u domovima zdravlja, pri kojima će pak djelovati 103 ispostave HMP.
To znači, objasnio je Milinović, da u povijest odlazi praksa u kojoj su obiteljski liječnici morali ostavljati pune čekaonice svojih pacijenata i odlaziti na hitne intervencije na teren. Sada će to umjesto njih činiti posebno obučeni timovi hitne medicine.
Tako će, primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja ima 16 tisuća stanovnika, uz dosadašnje tri ispostave Hitne pomoći u Vinkovcima, Vukovaru i Županji sa 15 timova, u kojima su liječnik, medicinska sestra ili tehničar te vozač, taj broj biti pojačan s još tri ispostave s 15 timova, u kojima će biti medicinska sestra ili trehničar specijalizirano za hitnu medicinu.
Također se nastavlja započeto objedinjavanje hitnih bolničkih prijama, koji danas postoje samo u KBC-u Zagrebu, KB Sveti Duh i Ooćoj bolnici Koprivnica, a zasad su izgrađeni takvi odjeli u čakovečkoj, karlovačkoj, zabočkoj i bjelovarskoj bolnici koje je još potrebno opremiti.
Objedinjene hitne prijame dobit će sve akutne bolnice, uključujući i domove zdravlja u Metkoviću i Senju, kojima je najbliža bolnica udaljena gotovo 100 kilometara, a planirana je kupnja dva nova helikoptera i šest brodova za HMP u priobalju.
U Ministarstvu zdravstva drže da će takva mreža omogućiti bolju dostupnost HMP na cijelom području Hrvatske, kako bi brzu i učinkovitu medicinsku pomoć, koja trenutno nije zadovoljavajuća, dobila i većina od 60 stanovništva koje živi na 83 posto teritorija Hrvatske i gravitira prema 82 ispostave hitne pomoći.
Kvalitetnu hitnu pomoć zasad, prema ocjenama stručnjaka, ima 40 posto stanovnika koji žive na svega 17 posto područja Hrvatske, odnosno oni stanovnici koji gravitiraju ustanovama hitne medicine u četiri velika grada – Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.
Reformom je predviđena i specijalizacija liječnika pa bi u idućih pet godina Hrvatska trebala dobiti 200 specijalista hitne medicine. Za specijalizaciju će se moći natjecati doktori s više od 15 godina staža u djelatnosti hitne medicine, a zasad je promovirano prvih 27 specijalista.
Također je predviđeno i specijalističko usavršavanje iz hitne medicine za 220 medicinskih sestara i tehničara.
Trenutačno su u tijeku četiri natječaja za kupnju opreme vrijednosti 106 milijuna kuna, među kojima i onaj za nabavku 128 vozila hitne od 37 milijuna kuna, čija se kupovina očekuje do kraja godine. Ostali natječaji tiču se kupnje medicinske opreme i informatizacije sustava.
