Vlada bi trebala građanima ponuditi sudjelovanje u privatizaciji kroz javne ponude, ali bez namjernog smanjivanja početnih cijena radi omogućavanja brze zarade, dodao je.
Škegro se zalaže da se građanima ponude prije svega javna poduzeća, HEP, Hrvatske šume, Hrvatske vode, HAC i sve gradske “holdinge”. “Pritom bi građani još učinkovitije sudjelovali – neizravno putem svojih mirovinskih fondova”, za koje Škegro kaže da jamče bolji utjecaj na poslovanje tvrtki, a imaju i “dugoročan, recimo državotvorni interes”, te “izravno, kao mali dioničari”.
“Okrivit ćemo Tuđmanovu kriminalnu pretvorbu iz ’90-ih, to svi ‘puše'”
Govoreći o privatizaciji, Škegro je komentirao izjavu ravnatelja nove Agencije za upravljanje državnom imovinom Vedrana Duvnjaka da je pretvorba i privatizacija Hrvatskoj donijela više zla nego dobra.
“Ja se osobno ponosim učincima privatizacije koju smo provodili u ’90-ima, pogotovo u opsegu i u onim nepovoljnim okolnostima u kojima smo to morali raditi. Nije pristojno pljuvati po prethodnicima bez argumenata”, izjavio je nekadašnji ministar financija, ali i šef Upravnog odbora Fonda za privatizaciju Borislav Škegro.
“Znam nekoliko časnih ljudi koji su prošli višegodišnje medijske linčeve, policijske i sudske istrage i unatoč optužbama nisu dobili ni kaznu za krivo parkiranje.”
Škegro smatra da je glavna zapreka bržem razvoju gospodarstva u Hrvatskoj “naslijeđeni mentalitet iz socijalizma”. Političari građanima nude da će im država naći posao, riješiti stambeno pitanje, dati besplatno zdravstvo i školovanje, a sve to bez visokih poreza, bez zaduživanja i prodaje imovine. Za neispunjena obećanja “okrivit ćemo Tuđmanovu kriminalnu pretvorbu iz ’90-ih, to svi ‘puše’. Pa čini se i mladi Duvnjak”, rekao je Škegro.
Osvrćući se na plan gospodarskog oporavka, Škegro je kazao kako se on provodi te kako će njegovo potpuno provođenje trajati tijekom mandata nekoliko Vlada. Kazao je da se ne slaže s tvrdnjama oporbe da državna potrošnja nije smanjena, te da analize trebaju pokazati gdje i kako treba povećati efikasnost funkcioniranja stotina državnih službi, gdje treba smanjiti broj zaposlenih itd.
