ZADAR – U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru parcele 1568 i 9854 evidentirane su kao oranica i muzej koje je 2003. godine Ministarstvo kulture proglasilo zaštićenim spomenicima kulture i dodijelilo im svojstvo kulturnog dobra. Iza tih se brojeva i „oranice i muzeja” krije jedan od najsnažnijih simbola Zadra, kultna identifikacijska točka grada – crkva Svetog Donata! U tim istim zemljišnim knjigama Donat još uvijek spada u društveno vlasništvo!?
Jednako nevjerojatno zvuči i činjenica da Grad Zadar nije upisan niti kao vlasnik Narodnog trga na kojemu se nalazi gradska vijećnica! U katastru se navodi da je riječ o 1.289 kvadrata uz zapis „javno dobro, ceste” s gotovo 700 korisnika, dok se u zemljišnim knjigama govori o „općem dobru”.
– Društveno vlasništvo kao pravna kategorija ne postoji od usvajanja Ustava RH. Ako tako piše, to je nekakav reziduum, ostatak iz „predustavnih vremena”, jer bi kao vlasnik morala biti upisana ili neka fizička ili pravna osoba, kaže Šime Pavlović, ugledni zadarski odvjetnik i pravni publicist.
Kontaktirali smo i jednog zadarskog suca kojemu je ova materija vrlo bliska i koji je želio ostati anoniman. Po njegovim riječima, društveno vlasništvo u zemljišnim knjigama nije rijetkost.
Novi zakon u pripremi
– Taj se upis mijenja tek u trenutku kada neka od zainteresiranih stranaka pokaže pravni interes, kaže naš sugovornik i dodaje kako mnoge općine i gradovi upravo u nekretninama koje se još vode kao „društveno vlasništvo” imaju ogroman ekonomski potencijal za kojega niti znaju niti ga koriste.
Naš sugovornik nam je otkrio da je u pripremi novi zakon po kojemu će se nad „javnim dobrom u općoj uporabi morati upisivati vlasništvo”.
– Poznata nam je nesređenost oko vlasništva nad prostorima i imovinom Grada Zadra. S jedne se strane radi o javnim prostorima, pa su i neki poznati gradski trgovi upisani kao privatno vlasništvo, a s druge je strane još uvijek tu i „društveno vlasništvo”. Nemamo „snimljen” cijeli grad u smislu evidencije nekih spornih vlasništva.
Naš Upravni odjel za raspolaganje gradskom imovinom skuplja informacije i na temelju njih su pokrenute brojne procedure za upis Grada kao vlasnika. Što se tiče Narodnog trga i Poljane pape Ivana Pavla II, morali bismo utužiti sve brojne ljude koji su u zemljišnim knjigama evidentirani kao vlasnici, a te procedure traju po više godina, izjavio nam je gradonačelnik Zvonimir Vrančić.
Unatoč činjenici da Grad Zadar nije upisan kao vlasnik središnjeg gradskog trga, gradska uprava uredno i to već godinama naplaćuje štekate postavljene na Narodnom trgu. Problem s nesređenim vlasničkim odnosima postavio se i prije obnove Poljane pape Ivana Pavla II na kojoj se, po katastarskim i zemljišnim knjigama, još uvijek nalaze brojne građevine s „milijun” odavno mrtvih vlasnika.
S obzirom da ni zemljište oko Svetog Donata nije u vlasništvu Grada Zadra, pri ishodovanju građevinske dozvole za nedavno obnovljenu Poljanu, iskorištena je neviđena „pravna bravura” po kojoj je moguće dobiti građevinsku dozvolu ako se – gradnja svede na radove u parteru. „Radovi” i definitivno sređivanje katastrofalnog stanja u „parteru” zemljišnih i katastarskih knjiga očigledno će potrajati godinama. Dok ne budu završeni, susretat ćemo pravno mrtvu i navodno nepostojeću kategoriju „društvenog vlasništva”.
Konzervatorima nebitno tko je vlasnik
Što se konzervatora tiče, nama je daleko najbitnija činjenica da je u zemljišne knjige uneseno da je Donat zaštićeni spomenik kulture. Sve drugo, pa i to tko je vlasnik te zaštićene građevine, za nas je skoro pa nebitno, izjavila nam je Anastazija Magaš, pročelnica Konzervatorskog odjela u Zadru.
Tri bunkera
Među nekretninama evidentiranim u ‘društvenom vlasništvu’ su brojne kuće, dvorišta, građevinska zemljišta, garaže, zgrade, ruševine, , čak i gradski parkovi, tržnice i trgovi, groblja… Ipak, daleko je najbizarnija činjenica da se na tom „popisu društvenog vlasništva” nalaze i tri bunkera, jedan plastenik i jedan – „rezervoar mazuta”!
Dunatov: Vlasnik je Arheološki muzej
Gospodine Dunatov, čiji je Donat?
– Arheološkog muzeja, oni su vlasnik.
Zašto to nije upisano u zemljišne knjige?
– E to ne znam.
A od kada je muzej vlasnik?
– Od pamtivijeka, tamo je nekada bio Arheološki muzej i oni se još od tada brinu o Donatu, vode računa o čišćenju i održavanju. Grad Zadar pomaže koliko može, pa nam Arheološki muzej ne naplaćuje korištenje Donata za Glazbene večeri i druge glazbene manifestacije.
Gluščević: Mislili smo da je država vlasnik
Arheološki muzej upravlja Svetim Donatom još od 1930. godine kada je u njemu otvoren muzej. Ravnatelj sam postao tek prije četiri mjeseca, a pretpostavljam da se cijelo vrijeme podrazumijevalo da je vlasnik Donata država, kaže ravnatelj Arheološkog muzeja Smiljan Gluščević.
