U proteklih deset godina broj rimokatolika u Hrvatskoj smanjio se za šest posto, broj vjernika ostalih vjeroispovijesti porastao je za dva posto, a broj onih koji se deklariraju kao ateisti za pet posto. Vjera u Boga nije doživjela osjetan pad – 87 posto Hrvata i dalje vjeruje u njega, naspram njih 91 posto prije deset godina, no osjetan pad dogodio se u vjerovanju u grijeh, život poslije smrti i u postojanje pakla. Naime, samo dvije trećine katolika vjeruje u grijeh, a 60 posto u život poslije smrti i u raj, dok u pakao vjeruje svaki drugi katolik.
Dramatičan pad Najveća promjena, kad su u pitanju Hrvati i vjera, jest ipak dramatičan pad povjerenja u Katoličku ckrvu. Iako veliko povjerenje u Crkvu i dalje ima 53 posto građana Hrvatske, Crkvi danas malo ili uopće ne vjeruje 45 posto stanovništva. Za usporedbu, veoma veliko i veliko povjerenje u Crkvu je prije 10 godina imalo 63 posto građana, dok povjerenja u nju nije imala trećina građana. Štoviše, građani Hrvatske, koji se većinom izjašnjavaju kao vjernici, danas i manje vjeruju da Crkva adekvatno odgovara na neke goruće probleme: 14 posto manje Hrvata vjeruje da Crkva ima odgovor na moralne probleme i probleme pojedinca; 15 posto manje Hrvata vjeruje da Crkva ima odgovor na probleme obiteljskog života; 11 posto manje Hrvata vjeruje da Crkva ima odgovor na socijalne probleme u zemlji, a 10 posto manje Hrvata vjeruje da je Crkva u stanju adekvatno odgovoriti na duhovne potrebe ljudi.
To su pokazali posljednji rezultati Europske studije vrednota, projekta koji se u Europi provodi od 1981. godine, a u čijem je posljednjem krugu istraživanja, provedenom 2008., sudjelovalo 46 europskih zemalja i više od 70 tisuća ispitanika. Hrvatska u projektu sudjeluje od 1999. godine, a vodi ga prof. dr. Josip Baloban s Katoličkog bogoslovnog fakulteta. U domaćem istraživanju, čiji su se rezultati počeli objavljivati ovih dana, sudjelovalo je 1523 ispitanika, 500 više nego u onome iz 1999. godine.
